hrvatski

Utjecaj temperaturnog stresa na prirod i sastavnice priroda soje (Glycine max /L./ Merill.)

Tijekom srpnja, kolovoza i rujna 1995. godine vladali su vrlo nepovoljni klimatski uvjeti za soju. U to vrijme soja prolazi faze cvatnje, mahunanja i zriobe i osjetljiva je na utjecaj okolinskih čimbenika (temperature, oborine, relativna vlaga zraka). Stoga se može zaključiti da je to općenito utjecalo na produljenje vegetacije za sve genotipove. U daljnjim istraživanjima treba razmotriti razloge svrstavanja ispitivanih genotipova u grupe zrenja. Većina ispitivanih genotipova bila je u rangu ili značajno nižih vrijednosti u odnosu na pripadajuće standarde za sve analizirane sastavnice priroda. Genotipovi kasne i srednje kasne grupe zriobe dali su veći prosječni broj mahuna po biljci, što je rezultiralo većim broje zrna i težinom zrna, od ranih i srednje ranih genotipova. Neki genotipovi pokazali su veću osjetljivost na veliku količinu oborina. U odnosu na sve genotipove, pa i standarde najstabilniji se pokazao genotip Gordana. Rani i srednje rani genotipovi dali su gotovo jednak prirod po biljci. U toj grupi izdvojio se kao izuzetno loš ZG S954 podbacivši u svim svojstvima. Dao je toliko loše rezultate da ga iz daljnjih istraživanja možemo isključiti. Potvrđene su jake pozitivne korelacijske povezanosti između analiziranih sastavnica priroda soje. Na uzgojnim područjima soje s visokim oborinama i niskom temperaturom u ljetnom periodu, trebali bi izbijegavati sjetvu srednje ranih, a naročito ranih genotipova soje.

soja; Glycine max (L.) Merill.; temperaturni stres; prinos; sastavnice prinosa

nije evidentirano