hrvatski

ASIMETRIČNE INFORMACIJE I MORALNI HAZARD

Do asimetričnih informacija dolazi u slučaju kada sudionici razmjene posjeduju različite informacije o kvaliteti dobra kojim trguju. U svijetu savršenih informacija problema ne bi bilo te bi se tržišna cijena ostvarila na temelju ponude i potražnje za proizvodima spomenute kvalitete. Kod nesrazmjera informacija o kvaliteti, manje informirana stranka je zakinuta u uvjetima razmjene od bolje informirane stranke, pa može od razmjene i odustati. Banke su, poput svih poslovnih subjekata, izložene raznim rizicima u poslovanju koji ih mogu odvesti u financijske poteškoće. Vrijednost imovine banke ugrožava kreditni rizik (stupanj vjerojatnosti otplate duga), tržišni rizik (rizik promjene cijene ) i operativni rizik. Banke mogu smanjiti te rizike pažljivim projiciranjem cijena imovine, diverzifikacijom kreditnog portfelja i uzimanjem sredstava osiguranja potraživanja (kolaterala). Ipak zbog asimetričnih informacija navedene rizike nije uvijek moguće u potpUllosti izbjeći jer poduzetnici u pravilu uvijek znaju više o svojim investicijskim projektima nego banka koja ih kreditno podupire. Nepredviđeni događaji koji mogu poremetiti financijsku stabilnost duŽllika banke ili uzrokovati poremećaje na tržištima kapitala također povećavaju spomenute rizike. Ako banka ispravno ne anticipira kretanje svojih krivulja prinosa, stopa prinosa na aktivu može značajno pasti u odnosu na stopu koju banka plaća na svoje obveze (kamatni rizik). Zbog naglih oscilacija tečaja banke su izložene i valutnom riziku, što utječe na vrijednost bilančnih i izvanbilančnih pozicija nominalnih u stranoj valuti. Banke su tijekom cikličkog uzleta sklone podcijeniti problem asimetričnih informacija i problem neselektivnosti (i moralnog hazarda) zbog čega mogu upasti u klopku financiranja projekata sa slabijim dugoročnim izgledima. Ovom radnjom predmet istraživanja su asimetrične informacije i moralni hazard s kojim se susreću banke u svom poslovanju. Asimetrične informacije mogu se javiti na financijskom tržištu između kreditora i kreditiranog. Tvrtka, tražitelj novca zna koliki stupanj rizika prati njezine projekte, no banke visinu tog rizika obično ne mogu u potpunosti saznati.

asimetrične informacije; rizik; moralni hazard

nije evidentirano