hrvatski

TEORIJA KONFLIKATA I NOVI EUROPSKI POREDAK

Nakon kolapsa komunizma u Europi, fundamentalne geostrateške i političke diskusije usredotočile su se na utjecaje tog značajnog događaja na kraj podjele na blokove i novi europski poredak. Ovo pitanje postalo je naročito istaknuto poslije raspada bivšeg Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, jer su ovi događaji bili popraćeni vojnim sukobima koji su po svojoj prirodi i intenzitetu ugrožavali sigurnost Europe. Zanimljivo je istražiti neke moguće buduće odrednice Europske integracije u svjetlu iskustava prikupljenih iz ratova za nacionalnu nezavisdnost u tim dijelovima Europe, iz diplomatskih metoda korištenih da bi se zaustavili ti nagli preokreti, i iz teorija i paradigmi razvijenih za rješavanje post-komunističkih konflikata. Autor smatra da se ništa ne može postići rješenjima koja su opravdana za samo jednu stranu u konfliktu ili samo za treću – posredujuću stranu. Mir se ponovo može postići samo konsenzusom svih strana u sukobu. Nadalje, trajni konsenzus, kao što smo naučili iz iskustva “ratujuće Europe” možemo očekivati samo ako su vitalni interesi svih strana uzeti u obzir i usklađeni s globalnim interesima u duhu tolerancije i jenake pravde. Novi europski poredak koji se temelji na ovakvim princima može također postati model za Euro-Atlantske asocijacije.

nije evidentirano

nije evidentirano