hrvatski

Stabilnost voda i mora na području srednjeg Jadrana u razdoblju od 1984-1998. godine

Područje Palagruškoga praga, zbog svojih specifičnih osobitosti, (konfiguracije dna) djeluje kao prirodna zapreka, kako ulaznoj, tako i izlaznoj grani općeg jadranskog ciklonalnog strujanja u moru. Tu se stvaraju uvjeti za intenzivno miješanje voda različitoga podrijetla, voda iz sjevernog Jadrana, kao i onih iz južnog Jadrana, odnosno Jonskog mora. Izmjena se voda izmedu Sredozemnoga mora i Jadrana izvanredno očituje u promjenama osnovnih hidrografskih parametara, kao i koncentracija pojedinih hranjivih soli. Na području srednjeg Jadrana dolazi do spajanja sladih i hladnijih voda iz sjevernog Jadrana s onima, slanijih i toplijih iz južnog Jadrana. Navedene vode se na pragu miješaju čineći novi tip srednje-jadranske vode. Koristeći se T-S grafovima, moguće je odrediti izvorno područje, kao i volumen odredenog tipa voda. Naša istraživanja su pokazala da se u području srednjeg Jadrana zimi i u proljeće odvija vrlo intenzivno miješanje ovih voda, dok je u ljetnom i jesenjem razdoblju to miješanje ograničeno samo na dvije krajnje postaje profile (Kaštelanski zaljev-25 i Mt. Gargano-13 ). Dakle i stabilnost voda je u spomenutim razdobljima uvjetovana tim procesima. Nestalan hod krivulja gustoće mora u pojedinim razdobljima govori u prilog čestih promjena utjecaja voda iz sjevernog i južnog Jadrana na fizočko-kemijske osobitosti voda na pragu. Znatno manji gradijenti svih hidrografskih parametara u ljeto i jesen uzrokuju puno veću stabilnost voda, odnosno smanjenje, kako vertikalnog tako i horinzontalnog gibanja vodenih masa. Tijekom spomenutog razdoblja, uočena je , na postajama otvorenog mora (Stoncica-9 i N od Palagruže-11 ), pojava uzdizanja (" upwellinga ") voda iz dubljih slojeva mora ka površini. Ta pojava povezana je sa sistemom strujanja vodenih masa u tom području. Naime uzdizanje voda u srednjem Jadranu uzrokuje strujanje vodenih masa prema obalama, odnosno dolazi do pojave divergencije vodenih masa. U zimsko-proljetnom razdoblju imamo obrnut slučaj, odnosno gibanje slatkih voda od obale prema otvorenom moru, pa imamo konvergenciju i tonjenje vode u tom području.

Temperatura; salinitet i gustoća mora; stabilitet voda; Jadransko more.

nije evidentirano