crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 562852

Disertacija

Autor: Šverko, Ana
Naslov: Arhitektonski projekti Giannantonija Selve u Dalmaciji u razdoblju klasicizma
( Architectural projects of Giannantonio Selva in the Neo-Classical era )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Arhitektonski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 29. 6.
Godina: 2011
Stranica: 309
Mentor: Šerman, Karin ; Babić, Ivo
Ključne riječi: Giannantonio Selva; Ivan Luka Garagnin; Trogir; klasicizam
( Giannantonio Selva; Giovanni Luca Garagnin; Trogir Neo-Classicism )
Sažetak:
U doktorskom su radu analizirani nacrti Giannantonija Selve (1751.-1819.), jednog od najznačajnijih talijanskih klasicističkih arhitekata, izrađeni za trogirsku obitelj Garagnin oko 1800. godine, te uglavnom nepoznata korespondencija između naručitelja Ivana Luke Garagnina (1764.-1841.) i projektanta, kao i ugovori o izvedbi građevina. Rad Giannantonija Selve u Dalmaciji nije dosad bio tema sustavnog istraživanja niti analize. Autorica doktorskog rada je brojne nepotpisane nacrte iz Muzeja grada Trogira i Državnog arhiva u Splitu atribuirala Selvi uz pomoć pratećih pisama i ugovora sačuvanih u obiteljskoj arhivi Garagninovih, koji su također pohranjeni u splitskom Državnom arhivu, te tako stvorila podlogu za ovaj rad. Disertacijom je pokazano da je Selva za Trogir i okolicu projektirao građevine različitog karaktera i namjene: planove za transformaciju obiteljske rezidencije Garagninovih koja obuhvaća čitav kompleks građevina iz različitih razdoblja uz sjeverna trogirska gradska vrata ; potom građevine za prvi privatni botanički vrt u Hrvatskoj, na imanju Garagninovih na trogirskom području Travarica, koji je ujedno i prvi klasicistički agrarni park, pri čemu je u arhivi Garagninovih sačuvan jedini dosada poznati Selvin komplet nacrta unutrašnjeg uređenja nekog prostora ; i konačno, izradio je projekte za ladanjske i gospodarske građevine na imanju Garagninovih u Divuljama kod Trogira u sklopu ferme ornée (doslovno: „uljepšanog gospodarstva“), također prvog primjera ovog tipa u hrvatskim okvirima. Raznolikost narudžbi omogućila je tipološku analizu prema tadašnjim podjelama. Istraživanje arhivske građe pokazuje da Ivan Luka Garagnin, Selvin naručitelj, u toj suradnji nije samo definirao projektne zadatke, nego je često i vlastitim crtežima, koji se u disertaciji također donose, usmjeravao projektanta prema željenim rješenjima. U razdoblju začetka modernog doba i građanskog društva, prepoznaje se time i nova uloga – ona kritičara, u arhitekturi tada često svojstvena naručitelju, koji osobno doprinosi stvaralačkom procesu, kako bi rezultat iskazao njegov vlastiti odnos spram arhitekture i pejzaža. Selvini projekti za Dalmaciju obrađeni ovom disertacijom upotpunjuju dosadašnja saznanja o arhitektonskom pristupu, opusu i stajalištu toga istaknutog venecijanskog klasicističkog arhitekta. Istodobno, Selvini projekti za Dalmaciju upotpunjuju i dosadašnja saznanja o tipologiji arhitekture i načinu gradnje u prvoj polovici XIX. stoljeća u krajevima južne Hrvatske. U svojoj idejnoj fazi ti projekti svjedoče o klasicističkoj transformaciji tipologija ustanovljenih u renesansi, izboru dekorativnih oblika, tretmanu interijera, te o prihvaćanju novih, jednostavnijih i razložnijih organizacijskih shema. Kroz prezentirane i obrađene nacrte i pisma – onih Selve, Garagnina i izvođača građevinskih radova – disertacija pak donosi i dragocjene podatke o načinima gradnje i upotrebi građevnih materijala u Dalmaciji toga vremena, za tipološki raznorodne građevine. I premda je Selvina arhitektura u Dalmaciji bila tek dijelom ostvarena, a i ono što je realizirano kasnije je bilo mahom uništeno, Selvino djelovanje u Dalmaciji ovom se disertacijom suvereno smješta u kontekst hrvatske, ali i europske klasicističke arhitekture.
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: asverko@arhitekt.hr (asverko@arhitekt.hr), 30. Stu. 2011. u 08:33 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4