hrvatski

Policy pretpostavke za razvoj socijalnog poduzetništva : slučaj Hrvatske

U društvu u kojem živimo, koje je u zadnja dva desetljeća pod utjecajem ubrzanog razvoja globalizacije, svjedoci smo složenih ekonomskih i društvenih izazova, gubitka poznatih socijalnih vrijednosti i normi, borbe za opstanak marginaliziranog segmenta društva uzrokovanog siromaštvom, nezaposlenošću i neadekvatnim socijalnim uvjetima. Vlade i javne institucije u mnogim zemljama, a pogotovo u tranzicijskim poput Hrvatske, gube bitku u borbi protiv različitih socijalnih problema zbog birokracije, sporosti, nepoduzetničkog djelovanja i nemogućnosti kreiranja poduzetničke okoline koja bi poticala unapređenje kvalitete življenja. U takvom okruženju javlja se potreba za socijalnim poduzetništvom, odnosno poduzetničkim ponašanjem, pronalaženjem inovativnih i kreativnih rješenja, te uklanjanjem tradicionalnih granica između vlasti (na svim razinama), poslovne zajednice, civilnog društva i akademske zajednice. Europska praksa u području policy regulative socijalnog poduzetništva ukazuje na ključna područja u kojima je potrebno intervenirati na policy razini s ciljem razvoja socijalnog poduzetništva: financijska podrška (radi osiguravanja resursa potrebnih za realizaciju vizije socijalnih poduzetnika) ; promocija socijalnog poduzetništva kao načina rješavanja društvenih problema ; edukacija o socijalnom poduzetništvu radi povećanja individualnog kapaciteta za vođenje socijalnih poduzeća i rješavanja pitanja vlastite zapošljivosti kroz pokretanje socijalnog poduzetničkog pothvata (GEM UK 2006). U Hrvatskoj se koncept socijalnog poduzetništva od potpune marginaliziranosti transformirao u “buzzword” koji se u javnosti često pogrešno poistovjećuje s djelovanjem neprofitnih organizacija, te mu se nerealno veliča uloga u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti. Uloga socijalnog poduzetništva u suvremenom društvu je izuzetno značajna jer predstavlja djelotvornu pokretačku snagu za pozitivne promjene i osnaživanje socijalnog i ekonomskog razvoja zemlje, ali treba biti temeljena na podržavajućem regulatornom okviru pri čemu Hrvatska treba uvažiti iskustva najbolje prakse zemalja EU (npr. UK, Italija, Finska).

socijalno poduzetništvo; prepreke u poticanju socijalnog poduzetništva; policy regulativa socijalnog poduzetništva

nije evidentirano