hrvatski

Eksterijerne i proizvodne odlike travničke pramenke u zapadnoj Slavoniji

Travnička pramenka je nastala na prostorima srednje Bosne, a u zapadnu Slavoniju došla je 1992. i 1993. zbog ratnih zbivanja. Tijekom otkupa mlijeko je sadržavalo prosječno 6, 52% mliječne masti i 5, 60% bjelančevina. Ukupan broj janjadi u tri analizirana janjenja je 441 janje, a od toga je 177 muškog spola (40, 14%) i 264 ženskog spola (59, 86%). Analizirajući rezultate performance testa mladih ovnića utvrđeno je svega 19% mladih ovnova koji se svrstavaju u prvu klasu i dobri su za rasplod, dok 81% mladih ovnića iz performance testa treba ići na klanje. Šilježice su u odnosu na ovce najbliže po visini grebena uz indeks od 0, 93, a najviše zaostaju u tjelesnoj masi uz indeks od 0, 64. Ovce i ovnovi imaju gotovo podjednake tjelesne mase te tjelesne mjere (dužina glave, dužina trupa i širini grudi), dok su kod ostalih tjelesnih mjera ovce bile manje za desetak posto. U prvom janjenju bilo je 60, 63% ženske janjadi čija je prosječna porodna masa iznosila 3, 458 kg, dok je muške janjadi bilo 39, 97% s prosječnom porodnom masom od 3, 484 kg. Dobiveni podaci u drugom janjenju slični su onima iz prvog janjenja. U drugom janjenju ženske janjadi bilo je 59, 34%, a muške janjadi 40, 66%, dok je prosječna porodna masa ženske janjadi iznosila 3, 420 kg, a muške janjadi 3, 641 kg. U trećem janjenju ojanjeno je 58, 58% janjadi ženskog spola, s prosječnom porodnom masom 3, 346 kg, dok je muške janjadi bilo 41, 42%, s prosječnom porodnom masom 3, 428 kg.

Travnička pramenka ; eksterijer ; proizvodna svojstva ; Slavonija

nije evidentirano