hrvatski

Analiza toplinskog stresa za potrebe poljodjelstva u Hrvatskoj u prošlim, sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima

U radu su analizirani uzastopni dani s maksimalnim dnevnim temperaturama zraka iznad 30 °C na području Hrvatske koristeći meteorološke podatke u 110-, 50-, 30- i 20-godišnjim razdobljima. Cilj rada je bio definirati kritičnu maksimalnu dnevnu temperaturu zraka s klimatskog aspekta kao pokazatelja pojave toplinskog stresa u poljodjelstvu, prikazati prostornu razdiobu ugroženih područja s obzirom na toplinski stres te regionalnim klimatskim modelom dobiti uvid u buduće stanje na području Hrvatske. Za analizu toplinskog stresa uzeto je najmanje deset uzastopnih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka koja je jednaka ili viša od određene kritične temperature. Za kritičnu temperaturu uzete su temperature iz raspona od 30 °C do 34 °C po 1 °C. Ugroženost nekog područja s obzirom na toplinski stres u poljodjelstvu na području Hrvatske definirano je postojanjem barem 6 godina s toplinskim stresom kroz 30-godišnje razdoblje. Rezultati analize ukazuju na nagli porast broja dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad kritične maksimalne dnevne temperature zraka, te povećanje broja razdoblja s toplinskim stresom na području Hrvatske posljednjih tri desetljeća u odnosu na referentno razdoblje 1961.–1990. Isto tako se pokazuje širenje ugroženog područja s obzirom na toplinski stres za kritične temperature između 30 °C i 32 °C. Analizirane su projekcije nizova maksimalnih dnevnih temperatura zraka do 2070. na temelju numeričkih simulacija regionalnim klimatskim modelom (RegCM). U promijenjenim budućim klimatskim uvjetima nastavlja se tendencija širenja ugroženih područja s obzirom na toplinski stres koja bi mogla zahvatiti cijelu Hrvatsku do kraja 21. st. Analiza toplinskog stresa s klimatskog gledišta pokazuje da se kritična maksimalna dnevna temperatura zraka nalazi u rasponu 30 °C–32 °C. Za određivanje konačne vrijednosti te kritične temperature u definiciji toplinskog stresa za poljodjelske svrhe potrebno ju je povezati s najčešćim uzgojnim poljodjelskim kulturama u Hrvatskoj.

kritična Tmaks ; maksimalna dnevna temperatura zraka ; ugroženo područje s obzirom na poljoprivredu ; klimatski scenariji

nije evidentirano