crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 565055

Knjiga

Autori: Delić, Simona
Naslov: Silva Hispanica : Komparativna studija o žanru balade u modernoj hrvatskoj i španjolskoj usmenoj tradiciji
( Silva Hispanica : A Comparative Study on the Ballad Genre in Modern Croatian and Spanish Oral Tradition )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: Institut za etnologiju i folkloristiku
Grad: Zagreb
Godina: 2011
Serija: Biblioteka Nova etnografija
Stranica: 265
ISBN: 978-953-6020-66-9
Ključne riječi: komparativna književnost; usmena književnost; tradicijska balada; hrvatske balade; španjolske balade; usmena tradicija
( comparative literature; traditional literature; traditional ballad; Croatian ballads; Spanish ballads; oral tradition )
Sažetak:
Knjiga je zamišljena kao poziv na epistemološko putovanje kroz teorijske aspekte žanrova španjolske tradicijske romance i hrvatske usmene balade, s naglaskom na interpretaciji zapleta i likova u tzv. međunarodnim baladnim tipovima. Posebna pozornost je posvećena odabranim međunarodnim baladama zabilježenima u mediteranskom arealu, s usporedbom zapisa iz XIX. i XX. stoljeća iz hrvatske i hispanske tradicije, zapisima nastalima u vremenima tzv. "dobre ljubavi" (prema naslovu knjige srednjovjekovnog klasika španjolske književnosti, Natpopa od Hite). Posebno je istaknuta uloga sefardskih romanci, kao važnog mosta u interkulturalnom prijenosu između hrvatske i hispanske tradicije, mosta između građanske i narodne kulture. Naglasak nije stavljen na etnografski kontekst, nego su odabrane balade razmatrane iz teorijskih polazišta, koje pomiruje rezultate studijskog rada u skladu s komparativno-geografskom filološkom metodom i teorijskim uvidima suvremene teorije pripovijedanja, stavljajući u prvi plan neke od problema pripovjedne etike iz očišta individualiziranog čitanja domaćih folklorističkih radova iz XIX. i XX. stoljeća, kojima je temelje postavila akademkinja Maja Bošković-Stulli, i teorije "otvorenosti" tradicijskih tekstova na različitim razinama usmenoknjiževnoga diskurza akademika Diega Catalána i drugih sljedbenika njegove škole. Kao polazište za ovu studiju poslužio je naš prethodni studijski rad na temi romancera, te na proučavanju hrvatske i europske tradicijske balade. Ponajviše smo se oslonili na našu prethodnu studiju u kojoj su se, između ostaloga, kontrastirale teorijske značajke žanrova hrvatske usmene balade i bajke, u varijantama iz XIX. i XX. stoljeća ("Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi", Nagrada Društva hrvatskih sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, 2002.). U toj studiji je prepoznato kako ta dva naizgled oprečna žanra u sebi otkrivaju i sličnosti (npr. balade sa sretnim završetkom, narativne mogućnosti otvorenih završetaka, formularni značaj usmenoknjiževnog diskurza itd.). Ova činjenica posebno dolazi do izražaja, ako se uzme u obzir svijest o historiografskim aspektima etnografskog života tradicijske balade - različitima u različitim povijesnim epohama života španjolske romance i hrvatske balade, iako je ovo područje istraživanja usljed različitih povijesnih i društvenih okolnosti u domaćoj sredini ostalo dovoljno neistraženo. Tradicijske balade bile su i ostale trajna inspiracija i nadahnuće pisanoj književnosti, ključno mjesto za proučavanje kulturne povijesti. Osim toga, kao usmeno-književni tekstovi namijenjeni studijskim programima i znanstvenom proučavanju, tradicijske balade svojim međunarodnim karakterom pozivaju na razmatranje književno-antropoloških problema, kao što su pitanje Drugoga ("kako nas drugi vide", "kako mi sebe vidimo"). Posebno se zanimljivima čine stilska rješenja pojedinačnih balada u kontekstu ekotipoloških varijanata. Kao primjeri za interpretaciju preuzete su sljedeće balade: balada o Prokni i Filomeli, balada o Svetoj Katarini, te balada o Plemenitoj pastirici. Uvodna studija o prijevodima hrvatskog i slovenskog pjesnika Stanka Vraza španjolskih romanci na hrvatski, te o pjesnikovim uzorima (J. G. Herder, J. Grimm), pokušala je naznačiti kako se taj naš folklorist, upotrebljavajući tehnike improvizacije i memorizacije u svojim prijevodima, zalagao za rješenje starog homerskog pitanja u korist pozicije građanske aristokracije duha.
Projekt / tema: 189-1890666-0665
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija
Tiskani medij: da
Upisao u CROSBI: simona@ief.hr (simona@ief.hr), 16. Pro. 2011. u 19:02 sati
Napomene:
Kao dodatak knjizi donosi se dvojezična (hrvatsko-španjolska) antologija hrvatskih tradicijskih balada međunarodnog karaktera.



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4