hrvatski

Klaonički pokazatelji, odlike trupa i kemijski sastav mesa janjadi dalmatinske pramenke

Dalmatinska pramenka je autohtona i ujedno najbrojnija pasmina ovaca u Hrvatskoj koja se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa (dalmatinske janjetine) ponajviše u ekstenzivnom sustavu uzgoja. Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje, odlike trupa, kemijski sastav i kvalitetu mesa janjadi dalmatinske pramenke. U tu svrhu je zaklano 112 janjadi dalmatinske pramenke (57 muške i 55 ženske) koja je prema prosječnoj tjelesnom masi pri klanju podijeljena u tri skupine: skupina II (15, 3 kg), skupina II (18, 26 kg), skupina III (21, 65 kg). KLanje je obavljeno u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Nakon klanja obavljena s pojedinačna vaganja unutrašnjih organa, kože s donjim dijelovima nogu, testisa, rogova te samih trupova. Unutar 45 min. nakon klanja janjadi izvršena su mjerenja: ph vrijednosti (m. longissimus dorsi), boje mesa (m. semitendinosus i m. rectus abdominis). Uz to utvrđene su sljedeće mjere obrađenih trupova: dužina trupa, dubina prsa, dužina stražnje noge, širina prsa i širina zdjelice. Sa ohlađenih trupova su uzeti uzorci mišića (m. longissimus dorsi) u svrhu utvrđivanja osnovnog kemijskog sastava mesa. Dobiveni podaci statistički su obrađeni korištenjem softverskog paketa SAS V8, GLM procedura (SAS, 1999). Ženska janjad imala je statistički značajno (P<0, 01)veći randman i masu trupa (P<0, 05) od muške janjadi. Spol janjadi nije imao značajan utjecaj na masu organa koji nisu sastavni dio trupa niti na njihov udio u tjelesnoj masi janjadi prije klanja. Trupovi ženske janjadi su bili teži u odnosu na trupove muške janjadi. Ženska janjad imala je statistički značajno šira prsa (P<0, 01), širu zdjelicu i dulji trup (P<0, 05) dok razlike u dubini prsa i duljini stražnje noge nisu bile statistički značajne. Spol nije imao značajan utjecaj na kemijski sastav i ph vrijednost mišićnog tkiva. Povećanje tjelesne mase janjadi prije klanja značajno je utjecalo na smanjenje crvenila i žute nijanse (P<0, 01) u mišićnom tkivu. Spol nije imao značajan utjecaj na boju mesa osim na vrijednosti b* nijanse izmjerene na m. semitendinosus (P<0, 05). Povećanjem mase trupa povećava se sadržaj suhe tvari u mišićnom tkivu (P<0, 05) te udio masti u suhoj tvari (P<0, 001).

dalmatinska pramenka; klaonički pokazatelji; mjere trupa; randman; spol; kvaliteta mesa

nije evidentirano