hrvatski

Scarella protiv Boškovića (adversus Buskovikium): Prvi tiskani napad na Boškovićevu teoriju sila 1754.

Scarella protiv Boškovića (adversus Buskovikium): prvi tiskani napad na Boškovićevu teoriju silā 1754. »Dosad su tiskani mnogi prigovori protiv moje teorije«, tako je zapisao Bošković u predgovoru svoje rasprave De materiae divisibilitate tiskane 1757. godine. Na te je prigovore odgovorio u prvom dijelu Teorije prirodne filozofije (1758), podijelivši ih u dvije skupine: »prigovori protiv teorije silā« (objectiones contra theoriam virium) i »prigovori protiv točaka« (objectiones contra puncta), ali ni tom prilikom nije poimence spomenuo svoje kritičare. Tko je u tisku napao Ruđera Boškovića? Tko ga je napao prvi i na mnogim stranicama svoje knjige? Na to pitanje nije dosad ponuđen odgovor. Učinio je to Giambattista Scarella u svom udžbeniku Physica generalis methodo mathematica tractata et in tres tomos distributa. Prvi je svezak objavljen u Brescii 1754. godine, drugi 1756, a treći 1757. U ovoj ću prigodi izložiti kako je Scarella kritizirao Boškovića u prvom svesku svoje Opće fizike. Scarella je cijelo jedno poglavlje posvetio dokazivanju tvrdnje: »protežna se neprekidnina ne može sastaviti od neprotežnih dijelova« (continuum extensum ex inextensis componi non potest). Kako je u predgovoru već upozorio, ugrabio je priliku »ispitati i neki novi sustav o sastavljanju neprekidnine (systema circa compositionem continui) koji je izmislio vrlo učeni profesor matematike o. Buskovikius iz Družbe Isusove.« I doista, u paragrafu 17 naslovljenu »Systema P. Buskovik« usmjerio je svoj napad na Boškovićeve točke tvari, kako ih je znameniti Dubrovčanin izložio na početku rasprave Dissertationis de lumine pars secunda (1748). Posebno ga je zbunjivala Boškovićeva tvrdnja: »u tijelima ne dopuštamo matematički neprekinutu protežnost.« Ipak, priznao je da Boškovićeva teorija rješava mnoge poteškoće o neprekinutoj kolikoći. Na Boškovićeva stajališta osvrnuo se Scarella još jednom – u vrlo opširnom poglavlju »De virium aestimatione«, i to kad je polemizirao s djelom Dialogo intorno alle forze vive (Bononiae, 1749) isusovca Vincenza Riccatija, koji je pohvalio Boškovićevu sentenciju o živim silama objavljenu u raspravi De viribus vivis (1745). Ključne riječi: Ruđer Bošković, Giambattista Scarella, sastavljanje neprekidnine, točke tvari, matematički neprekinuta protežnost, prijepor o živoj sili, Vincenzo Riccati Scarella against Bošković (adversus Buskovikium): The first printed attack on Bošković’s theory of forces from 1754 “Many objections against my theory have been published so far, ” Bošković wrote in the preface of his treatise De materiae divisibilitate printed in 1757. To these objections he answered in the first part of his Theoria philosophiae naturalis (1763), dividing them into two groups: “objections against the theory of forces” (objectiones contra theoriam virium) and “objections against points” (objectiones contra puncta), avoiding on this occasion to mention his critics. Who attacked Ruđer Bošković in print? Who was the first to attack Bošković on the many pages of his book? No answer to this question has been offered so far. This was first done by Giambattista Scarella in his textbook Physica generalis methodo mathematica tractata et in tres tomos distributa. First volume was published in Brescia in 1754, second in 1756, and third in 1757. Here I aim to present how Scarella criticised Bošković in the first volume of his General Physics. Scarella devoted a whole chapter to the proof of the thesis: “extended continuum cannot be composed from the non-extended parts” (continuum extensum ex inextensis componi non potest). Having earlier warned in the preface, he took the opportunity to “examine also a new system of the composition of continuum devised by the most learned professor of mathematics Father Buskovikius from the Society of Jesus.” Indeed, in the paragraph 17 entitled “Systema P. Buskovik” he targeted his attack on Bošković’s points of matter, as the renowned Ragusan expounded at the beginning of his treatise Dissertationis de lumine pars secunda (1748). He was especially puzzled by Bošković’s thesis: “in bodies we do not allow mathematically continuous extension.” However, he admitted that Bošković’s theory solves many difficulties surrounding the continuous quantity. Bošković’s views caught Scarella’s attention on yet another occasion – in a lengthy chapter »De virium aestimatione«, in his polemic with the work Dialogo intorno alle forze vive (Bononiae, 1749) by Vincenzo Riccati, who expressed his appreciation of Bošković’s sententia on living forces published in the treatise De viribus vivis (1745). Key words: Ruđer Bošković, Giambattista Scarella, composition of continuum, points of matter, mathematically continuous extension, vis viva controversy, Vincenzo Riccati

Ruđer Bošković; Giovanni Battista Scarella; sastavljanje neprekidnine; točke tvari; matematički neprekinuta protežnost; prijepor o živoj sili; Vincenzo Riccati

nije evidentirano