Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé i grob srpskog kralja Milana Obrenovića u crkvi manastira Krušedola (CROSBI ID 181228)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Damjanović, Dragan Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé i grob srpskog kralja Milana Obrenovića u crkvi manastira Krušedola // Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 29 (2011), 333-354

Podaci o odgovornosti

Damjanović, Dragan

hrvatski

Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé i grob srpskog kralja Milana Obrenovića u crkvi manastira Krušedola

Izrada spomenika za grob srpskog kralja Milana Obrenovića i projekata za nikada realiziranu veliku kriptu ispod crkve manastira Krušedola na Fruškoj Gori u Srijemu među najzanimljivijim su događajima iz života arhitekta Hermana Bolléa. Posao na izradi spomenika osigurale su mu veze s tadašnjim hrvatskim vlastima, osobito s banom Dragutinom (Károlyem) Khuenom-Héderváryjem (hrvatski ban od 1883 do 1903.), koje su mu i ranije, osobito tijekom 90-ih godina 19. st., osigurale brojne važne poslove po cijeloj Hrvatskoj. Izradu spomenika financirao je osobno Franjo Josip I. koji je bio prijatelj srpskog kralja Milana i koji mu je htio podizanjem spomenika naglasiti svoju zahvalnost zbog vezivanja Srbije uz Austriju. Spomenik, izveden od strane nastavnika i učenika Obrtne škole u Zagrebu, na čelu s klesarom Ignjatom Franzom, izrađen je tijekom 1901. Iste se godine pristupilo izradi projekata za kriptu. Prvotni projekti predviđali su podizanje reprezentativne velike kripte u koju bi se smjestila tijela članova vladarske kuće Obrenović, sahranjenih u Krušedolu, kralja Milana i kneginje Ljubice, ali i brojnih drugih uglednika koji su počivali u manastirskoj crkvi. Zbog velikih troškova gradnji takove kripte usprotivio se oštro tadašnji srpski patrijarh Georgije Branković. Bollé je stoga morao izraditi sredinom 1902. novi projekt za manju kriptu, sa samo tri grobna mjesta (od kojih je jedno bilo predviđeno za spomenutog tadašnjeg srpskog patrijarha), no do realizacije kojega također neće doći zbog pogoršavanja političkih odnosa unutar Hrvatske – protusrpskih demonstracija koje su početkom rujna 1902. izbile u Zagrebu. Realizirani spomenik, kao i nerealizirani projekti za kriptu te za restauraciju krušedolske crkve pokazatelj su Bolléove specifične varijante neobizantskog stila koji je bio slobodno shvaćena kombinacija elemenata iz ranokršćanske, bizantske, romaničke, pa i renesansne arhitekture.

Herman Bollé; ban Dragutin Khuen-Héderváry; Milan Obrenović; Franjo Josip I.; patrijarh Georgije Branković; historicizam; neobizant; umjetnost 19. stoljeća; restauracija spomenika; Krušedol; Fruška Gora; Ignjat Franz; Obrtna škola u Zagrebu

nije evidentirano

engleski

Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé and the Grave of King Milan Obrenović of Serbia in the Church of the Krušedol Monastery

nije evidentirano

Herman Bollé; ban (viceroy) Dragutin Khuen-Héderváry; Milan Obrenović; Franz Joseph I of Austria; Patriarch Georgije Branković; Historicism; Neo-Byzantine Art; Byzantine Revival; Art of 19th Century; Restoration of Monuments; Krušedol; Fruška Gora; Ignjat Franz; Arts and Crafts School in Zagreb

nije evidentirano

Podaci o izdanju

29

2011.

333-354

objavljeno

1330-7134

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

Poveznice