Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Klimatska obilježja i vegetacija sredozemne Hrvatske (CROSBI ID 45840)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Seletković, Zvonko ; Tikvić, Ivica ; Vučetić, Marko ; Ugarković, Damir Klimatska obilježja i vegetacija sredozemne Hrvatske // Šume hrvatskoga sredozemlja / Matić, Slavko (ur.). Zagreb: Akademija šumarskih znanosti, 2011. str. 142-161

Podaci o odgovornosti

Seletković, Zvonko ; Tikvić, Ivica ; Vučetić, Marko ; Ugarković, Damir

hrvatski

Klimatska obilježja i vegetacija sredozemne Hrvatske

Šumska vegetacija sredozemne Hrvatske prilagođena je na određene klimatske uvjete koji prevladavaju u tom području. Ti se uvjeti mijenjaju ovisno o promjenama reljefa, a to se odražava na rast i razvoj svih organizama. Posljedica toga je poseban vegetacijski sastav šumskih zajednica u kojima se razvijaju vrste koje su morfološki i fiziološki prilagođene na određene uvjete staništa. Za šumsku vegetaciju od klimatskih elemenata najvažnije su temperature zraka, količine oborina, vlaga zraka i vjetar. Vrijednosti tih elemenata se mijenjaju ovisno o promjenama reljefa. S obzirom na klimatska obilježja Hrvatska se odlikuje umjereno-toplom kišnom klimom (C tip prema Köppenu). Taj tip klime se dalje razlikuje s obzirom na pojavu suhog razdoblja, pa razlikujemo Cf podtip koji predstavlja umjereno toplu vlažnu klimu (tzv. kontinentalna klima) i Cs podtip koji predstavlja umjereno toplu klimu (tzv. sredozemna klima). Zbog svog geografskog položaja, zatim utjecaja mora i maritimnih zračnih masa, povremenog utjecaja kontinentalnih hladnih zračnih masa, te razvedenosti reljefa na području sredozemne Hrvatske javlja se više klimatskih varijanti i njihovih prijelaznih oblika ovisno o pojedinim klimatskim podjelama. Osnovne klimatskih varijanti na području sredozemne Hrvatske su Csa, Cf s'a, Cfs's''a. Csa - to je osnovni tip klime sredozemnih obala koji zahvaća dalmatinsku obalu s otocima do južnog dijela Lošinja. Njeno obilježje je blaga zima i suha ljeta, s tri puta manjom količinom oborine u najsušem ljetnom mjesecu nego u najkišovitijem mjesecu zime. Čisti tip Csa ima maksimum oborine u zimi i to u prosincu. Količina oborine u najsušem mjesecu manja je od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra (stenomediteranska vegetacijska zona). Cf s'a - to je umjereno topla kišna klima s vrućim ljetom, bez izrazito suhog razdoblja. Minimum oborine je ljeti, a najkišovitija je jesen, i to studeni. Proteže se od Raba i Paga, zatim na kopnom od Ravnih kotara do Konavala (eumediteranska vegetacijska zona). Cfs's''a - taj tip klime prevladava na zapadnoj obali Istre, dijelu kvarnerskih otoka (Krk, Cres), Riječkom zaljevu, uskom obalnom pojasu podno Velebita, te dijelu Like i dalmatinskom zaleđu. Kišovito je razdoblje u jesen, glavni minimum oborine zimi, a jedno manje suho razdoblje ljeti. Ljeta su vruća, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini veća je od 22°C (submediteranska vegetacijska zona). Temperaturne prilike prvenstveno određuje geografski položaj ovoga područja, smjer pružanja obale i otoka od jugoistoka prema sjeverozapadu, te Dinarski masiv koji razdvaja područje na topliji primorski i hladniji kontinentalni dio. Srednje temperature zraka (mjesečne, sezonske, godišnje) smanjuju se od udaljenijih otoka prema obali, prema unutrašnjosti, od jugoistoka prema sjeverozapadu i od nižih prema višim nadmorskim visinama. Najtoplije je na otocima i uskom srednjodalmatinskom i južnodalmatinskom obalnom području gdje se isprepliću stenomediteranska i eumediteranska vegetacijska zona. Najviše srednje godišnje vrijednosti temperature zrake su u Komiži 16.9°C, Makarskoj 16.7°C, Korčuli 16.6°C, Hvaru i Dubrovniku 16.5°C, te na Split-Marjanu 16.2°C. Apsolutna maksimalna vrijednost temperature zraka za prikazane postaje izmjerena je u Stonu i iznosila je 41.5°C, a vrijednosti više od 40.0°C zabilježene su u Opuzenu, Pagu, Mljetu i Kninu. Apsolutni minimum zabilježen je u Sinju i znosio je -21.5°C. Prema bioklimatskoj podjeli sredozemne Hrvatske područje stenomediterana je sub-humidno, eumediterana humidno, a submediterana humidno i per-humidno. Što se tiče podjele prema toplinskoj varijanti, područje stenomediterana je umjerene klime, eumediterana umjerene do umjereno hladne, a submediterana umjereno hladne do hladne klime. Obilježje godišnjih vrijednosti oborine za istočnu obalu Jadrana su dva maksimuma i dva minimuma nejednake jačine. Glavni maksimum je u jesen ili zimi, a sporedni maksimum u proljeće ili rano ljeto. Glavni minimum je ljeti, a sporedni zimi ili početkom proljeća. Takav oborinski režim stvara višak oborine u vrijeme mirovanja vegetacije, a u razdoblju razvoja vegetacije padne između 32% i 49% godišnje količine oborine. Ovo je razlog duljim ili kraćim sušnim razdobljima tijekom ljeta, napose izraženim u stenomediteranskoj zoni. Od jadranske obale (Split-Marjan 734 mm, Makarska 1014 mm, Rijeka 1554 mm) prema pučini smanjuje se godišnja količina oborine (Lastovo 615 mm, Komiža 648 mm, Hvar 672 mm, Mali Lošinj 902 mm), a također i od vrhova obalnih planinskih lanaca prema unutrašnjosti. Srednja godišnja vrijednost relativane vlage zraka na području sredozemne Hrvatske kreće se od 57% na meteorološkoj postaji Šibenik do 77% na meteorološkoj postaji Rovinj. Vrijednosti relativne vlage zraka najniže su u ljetnim, a najviše u jesenskim i zimskim mjesecima. Na Jadranskom području vremenske prilike, a i život uz more u velikoj mjeri ovise o karakterističnim vjetrovima, osobito buri i jugu. Osim toga jačina i učestalost pojedinog vjetra određuje tip vegetacije, njezin razvoj (visinu i nagnutost), izaziva lomove, stvara posolicu, stvara eroziju (eolska erozija), te mnoge druge uvjete bitne za opstanak vegetacije.

Klimatska obilježja, sredozemna Hrvatska

Knjiga je napisana dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku

engleski

Climatic features and the vegetation of mediterranean Croatia

nije evidentirano

Climatic features, mediterranean Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

142-161.

objavljeno

Podaci o knjizi

Šume hrvatskoga sredozemlja

Matić, Slavko

Zagreb: Akademija šumarskih znanosti

2011.

978-953-985715-6

Povezanost rada

Šumarstvo