Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Povezanost genotipa, dobi, TG i DGAT1 gena sa zamašćenjem trupa i sadržajem masnih kiselina u mišićnom i masnom tkivu junadi (CROSBI ID 371050)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Kelava, Nikolina Povezanost genotipa, dobi, TG i DGAT1 gena sa zamašćenjem trupa i sadržajem masnih kiselina u mišićnom i masnom tkivu junadi / prof.dr.sc. Ivanković, Ante (mentor); Zagreb, Agronomski fakultet, . 2012

Podaci o odgovornosti

Kelava, Nikolina

prof.dr.sc. Ivanković, Ante

hrvatski

Povezanost genotipa, dobi, TG i DGAT1 gena sa zamašćenjem trupa i sadržajem masnih kiselina u mišićnom i masnom tkivu junadi

Meso se općenito smatra vrijednim izvorom bjelančevina, esencijalnih vitamina i minerala. Osim toga, kakvoću i hranjivu vrijednost govedskog mesa određuje i ukupan udio masti, debljina potkožnog masnog tkiva i sadržaj masnih kiselina. Iako je govedsko meso izvor poželjnih ω-3 i ω-6 PUFA masnih kiselina u osnovi se ne smatra zdravom sastavnicom ljudske prehrane. Smatra se da u govedskom mesu dominantne zasićene masne kiseline povećavaju rizik od srčano-krvožilnih oboljenja i raka debelog crijeva. Budući da na kakvoću mesa i sadržaj goveđeg trupa utječu genetski i okolišni čimbenici, provedena su brojna istraživanja u cilju promjene i unapređenja sadržaja masnih kiselina predodređenih biohidrogenacijom i hranidbom. Provedena genetska istraživanja pretpostavila su nekoliko potencijalnih gena koji utječu na odlaganje i metabolizam masti. Cilj ovoga rada bio je utvrditi povezanost genotipa i dobi sa zamašćenosti trupova i sadržajem masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva junadi. Pretpostavka je da polimorfizam TG i DGAT1 gena također utječe na navedena svojstva. Istraživanje je provedeno na 205 bikova simentalske, Hereford, Charolais pasmine i istarskog goveda. Klanje životinja je obavljeno u dobi od 14 i 19 mjeseci. Prije klanja iz lijeve vene jugularis svakog grla uzet je uzorak krvi. Nakon klaoničke obrade trupova izvršena je ocjena konformacije i prekrivenost masnim tkivom. Iznad 12. i 13. rebra na ¾ udaljenosti od medijalne linije kralježnice izmjerena je debljina potkožnog masnog tkiva nakon 24-satnog hlađenja trupova. Sa istoga mjesta uzet je uzorak potkožnog masnog tkiva za analizu sadržaja masnih kiselina. U svrhu određivanja sadržaja masti i sadržaja masnih kiselina uzet je uzorak MLD-a između 12. i 13. rebra. Udio masti u MLD-u određen je Soxhlet ekstrakcijskom metodom prema standardu ISO 1443 (1973). Izolacija genomske DNA obavljena je korištenjem GenEluteTM Blood Genomic DNA kita (Sigma-Aldrich), a restrikcija amplificiranih fragmenata TG (545 bp) i DGAT1 (411 bp) gena korištenjem PsuI i CfrI restrikcijske endonukleaze. Analizom kemijskog sastava MLD-a utvrđene su značajne razlike u udjelima suhe tvari i ukupne masti između pasmina (p<0, 05). Debljina potkožnog masnog tkiva i EUROP ocjene trupova bile su značajno manje u simentalske i Charolais pasmine u odnosu na istarsko govedo (p<0, 05). Pasmina je značajno utjecala na sadržaj masnih kiselina MLD-a (p<0, 05). U MLD-u simentalske pasmine utvrđen je najmanji udio palmitinske kiseline. Njen najveći udio utvrđen je za Hereford pasminu. U MLD-u Hereford pasmine utvrđen je najveći udio oleinske kiseline, dok je u Charolais pasmine utvrđen najveći udio linolne kiselina. Najveći udio povoljnih polinezasićenih masnih kiselina (konjugirane linolne, linoleinske i arahidonske) utvrđen je u MLD-u istarskog goveda. Dobne skupine nisu značajno utjecale na udio zasićenih masnih kiselina MLD-a i potkožnog masnog tkiva. U MLD-u jedinki dobne skupine 14 mjeseci utvrđen je značajno veći udio linolne, linoleinske, eikosatrienske i dokosopentaenske kiseline u MLD-u u odnosu na dobnu skupinu 19 mjeseci (p<0, 05). Značajan utjecaj dobne skupine 19 mjeseci utvrđen je na PUFA i ω-6 zbirni udio te PUFA/SFA kvocijent (p<0, 05). Pasmina je značajno utjecala na sadržaj masnih kiselina potkožnog masnog tkiva tovnih bikova (p<0, 05). U MLD-u Charolais pasmine utvrđen je najveći zbirni SFA udio u odnosu na druge pasmine, dok je u MLD-u simentalske pasmine utvrđen značajno veći zbirni PUFA udio u odnosu na Hereford i Charolais pasminu (p<0, 05). Značajne razlike utvrđene su za PUFA/SFA i ω-6/ω-3 kvocijente MLD-a između dobnih skupina (p<0, 05). Dob nije značajno utjecala na udio zasićenih i većine nezasićenih masnih kiselina potkožnog masnog tkiva tovnih bikova. Značajno veći udio eikosadienske i arahidonske masne kiseline u potkožnom masnom tkivu utvrđen je za dobnu skupinu 14 mjeseci u odnosu na 19 mjeseci (p<0, 05). Dominantni zbirni udjeli i kvocijenti masnih kiselina potkožnog masnog tkiva nisu se značajno razlikovali obzirom na dobne skupine. Za sve analizirane pasmine CC genotip TG gena bio je dominantan u odnosu na CT i TT genotipove. Genotip TT nije utvrđen za simentalsku pasminu i istarsko govedo. Dominantan genotip DGAT1 gena istarskog goveda bio je KA genotip, dok je u ostalih pasmina dominantan broj jedinki bio AA genotipa. Veći udjeli ukupne masti u MLD-u, debljine potkožnog masnog tkiva i EUROP ocjene trupova utvrđene su za CT/CC genotipove, dok je veća ocjene prekrivenosti trupova utvrđena za TT genotipove. Za CT/CC genotipove utvrđen je značajno veći udio linolne i manji eikosenoinske masne kiseline (p<0, 05). Za TT genotipove utvrđen je veći udio dominantne zasićene (palmitinske) i dominantne nezasićene (oleinske) masne kiseline. Polimorfizam TG gena značajno je utjecajo na zbirni PUFA i ω-6 udio te PUFA/SFA i PUFA/MUFA kvocijent pri čemu su veći udjeli i kvocijenti utvrđeni za TT u odnosu na CT/CC genotipove (p<0, 05). Za genotip KK DGAT1 gena utvrđena je veća debljina potkožnog masnog tkiva i ocjene prekrivenosti trupova. Za KA/AA genotipove utvrđeni su veći udjele masti u MLD-u i EUROP ocjene. Manji udio dominantne zasićene (palmitinske) i veći udio dominantne nezasićene (oleinske) masne kiseline utvrđen je za genotip KK DGAT1. Nije utvrđen značajan utjecaj DGAT1 gena na zbirni udjel i kvocijente masnih kiselina MLD-a. Na udio masnih kiselina potkožnog masnog tkiva polimorfizam TG nije značajno utjecao. Udjeli dominantnih zasićenih i nezasićenih masnih kiselina potkožnog masnog tkiva bili su manji za TT u odnosu na CT/CC genotipove. Polimorfizam TG gena nije značajno utjecao na zbirne udjele i kvocijente masnih kiselina potkožnog masnog tkiva. Polimorfizam DGAT1 gena nije značajno utjecao na udio većine masnih kiselina potkožnog masnog tkiva. Značajno veći udio eikosadienske i arahidonske masne kiseline utvrđen je za KK u odnosu na KA/AA genotipove (p<0, 05). Nije utvrđen značajan utjecaj DGAT1 polimorfizma na zbirne udjele i kvocijente masnih kiselina potkožnog masnog tkiva.

genotip; dob; TG; DGAT1; masno tkivo; sadržaj masnih kiselina

nije evidentirano

engleski

Association of genotype, age, TG and DGAT1 genes with fatness and fatty acid content in beef muscle and adipose tissue

nije evidentirano

genotype; age; TG; DGAT1; lipid fat tissue; fatty acid content

nije evidentirano

Podaci o izdanju

139

13.01.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Agronomski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)