hrvatski

Transformacija politike prema osobama s invaliditetom: primjena policy mreža

Cilj doktorske disertacije "Transformacija politike prema osobama s invaliditetom: primjena policy mreža" jest evaluacija ideje policy mreža – njihovog heurističkog dometa, te važnosti njihova postojanja za kreiranje konkretnih javnih politika. Istraživanje počiva na ontološko- epistemološkim pretpostavkama kritičkog realizma. Tipologija javnih politika konceptualni je okvir rada, koji se na razini teorije razrađuje kroz elemente policy podrežima: ciljeve, instrumente, strukturiranu interakciju aktera te socijalnu konstrukciju kolektivnih problema. Policy mreže označavaju obrazac stabilnih, nehijerarhijskih odnosa javne uprave i civilnog društva, te čine karakteristiku novonastajućeg konstitutivnog policy podrežima. Riječ je o značajnoj transformaciji javnih politika krajem 20. i početkom 21. stoljeća – o paradigmatskoj policy promjeni. Empirijski dio istraživanja dizajniran je kao studija slučaja hrvatske politike prema osobama s invaliditetom. Temelji se primarno na intervjuiranju elita (policy aktera) i analizi dokumenata, kao metodama prikupljanja podataka, no rabe se i dva anketiranja članova predstavničkih tijela te sudionika lokalnih ad hoc policy mreža, kao i nesudjelujuće promatranje. Osnovne metode analize podataka u retroduktivnom istraživačkom procesu čine diskurzivna analiza i metoda otvorenog kodiranja, uz korištenje i reprezentacijske analize. Četiri su osnovna nalaza istraživanja. Prvo, policy mreže su vrijedan analitički alat isključivo na razini teorijskog modela, u sklopu šireg teorijskog pristupa. Drugo, tipologiju javnih politika treba prvenstveno razumijevati kao empirijsku političku teoriju, koja je zasnovana na ideji postojanja višestrukih obrazaca kreiranja javnih politika, odnosno, razlikovnih arena moći u pojedinom političkom sustavu. Treće, utvrđen je nastanak novih socijalnih politika, koje karakterizira način kreiranja javnih politika sukladan konstitutivnim policy podrežimima, odnosno politikama ljudskih prava. Četvrto, politika ljudskih prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj nije do kraja razvijena stoga što policy mreže nisu u potpunosti zaživjele u cjelini kreiranja te politike.

policy mreže; tipologija javnih politika; arene moći; policy podrežimi; policy ciljevi; policy instrumenti; strukturirana interakcija aktera; socijalna konstrukcija problema; konstitutivne politike; kritički realizam; retrodukcija; diskurzivna analiza; metoda otvorenog kodiranja; transformacija; javno upravljanje; socijalna država; civilno društvo; invaliditet; osobe s invaliditetom; medicinski model; socijalni model; ljudska prava

nije evidentirano