hrvatski

Indijska konoplja (Cannabis sativa) i mogućnost njezine primjene u hranidbi životinja

U razdoblju od svibnja do srpnja u tjednim su se intervalima uzimali uzorci indijske konoplje (Cannabis sativa) i utvrđivala se masa biljaka iz 1 m2 (g), visina biljke (cm), suha tvar (%), promjer stabljike (mm), prinos t/ha i prinos t/ha u suhoj tvari. U razdoblju od 45 dana masa se povećala za 3955 g/m2, visina biljke od 55 do 175 cm, suha tvar za 6, 64 %, promjer stabljike od 1 do 7 mm, prinos za 39, 55 t/ha i prinos u suhoj tvari za 8, 75 t/ha. U istim su razdobljima u uzetim prosječnim uzorcima utvrđivani: suha tvar, dušične tvari, mast, pepeo i u pepelu kalcij, fosfor i magnezij u apsolutnoj suhoj tvari te aminokiselinski spektar. Suha tvar se kretala u rasponu od 909, 4 do 915, 8 g/kg. N-tvari su u prvoj polovini praćenog razdoblja rasle, u drugoj značajno padale. Razina masti se tijekom praćenog razdoblja povećala od 42, 3 na 51, 0 g/kg. Vlaknina se kretala između 92, 5 i 130, 1 g/kg, pepeo između 140, 4 i 211, 1 g/kg. Prosječna vrijednost Ca iznosila je 36, 04 g/kg, P 3, 53 g/kg a Mg 4, 06 g/kg. Vrijednosti ustanovljene kod pojedinih aminokiselina su, osim sitnih izuzetaka, pratile trend dušičnih tvari, tj. u prvoj polovini praćenog razdoblja su rasle, a u drugoj padale. Najviše vrijednosti bile su zabilježene kod glutaminske i asparaginske kiseline a najniže kod treonina. U ulju konoplje bile su utvrđene razine masnih kiselina. Najviši udio (g/100 g masti) imala je linolna/linoleinska kiselina (57, 60), druga je bila oleinska/elaidinska kiselina (17, 02), dok su kod α-linolenske (7, 75), palmitoleinske (5, 57) i γ-linolenske (1, 77) utvrđene nešto niže vrijednosti . Udio drugih MK bio je niži od 1 g/100 g masti, ili nisu bile prisutne.

hranidba životinja; indijska konoplja

nije evidentirano