hrvatski

Elektroglotografska analiza laringealnih fukcija u osoba koje mucaju

Ovo je istraživanje provedeno s ciljem utvrđivanja akustičkih i laringealnih osobina glasa odraslih osoba koje mucaju kako bi se uočile eventualne nepravilnosti u radu glasnica te kako bi se utvrdilo da li postoje statistički značajne razlike između odraslih osoba koje mucaju i odraslih osoba tečnog govora, odnosno, da li između te dvije skupine ispitanika postoje razlike u laringealnom i vokalnom funkcioniranju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 37 odraslih ispitanika, muškog spola, prosječne kronološke dobi trideset godina. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: eksperimentalnu skupinu koja se sastojala od 19 ispitanika različite jakosti mucanja (od lakog do umjerenog mucanja), prosječne kronološke dobi od dvadeset i četiri godine te od kontrolne skupine koja se sastojala od 18 ispitanika tečnog govora, prosječne kronološke dobi od trideset i šest godina. Analiza glasa ispitanika vršila se metodom elektroglotografije. Koristio se elektroglotograf EG2-PC s programom Tiger DRS Vocal Assesment za Windows 98, v. 4.30, koji je postavljen na osobno računalo. Ispitanik je u mikrofon produljeno fonirao vokale „a“ i „e“ nakon čega su dobivene vrijednosti akustičkih i laringealnih parametara glasa. Ispitivanjem su dobiveni podaci o trideset i pet parametara, i za glas „a“ i za glas „e“, od kojih je trinaest glasovnih, osamnaest laringealnih, a četiri parametra se odnose na kvalitetu respiratorne produkcije. Provela se osnovna statistika i multivarijatna metoda obrade podataka (diskriminacijska analiza). Vrijednosti dobivene deskriptivnom statistikom pokazale su kvantitativno bolje rezultate eksperimentalne skupine ispitanika što je potvrđeno i diskriminacijskom analizom koja je pokazala statistički značajne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine ispitanika na laringealnim varijablama, dok na akustičkim varijablama nije pronađena statistički značajna razlika. Značajne razlike između skupina ispitanika na laringealnim varijablama objašnjavaju se uključenošću osoba koje mucaju u govornu terapiju unatrag godinu dana od elektroglotografskog snimanja. Naime, na govornoj terapiji su se provodile slične vježbe fonacije i govornog disanja, odnosno, ispitanici koji mucaju su u trenutku ispitivanja glasa bili uvježbani. Jedine varijable gdje je kontrolna skupina ispitanika postigla kvantitativno bolje rezultate, što je potvrdila i diskriminacijska analiza pokazavši statistički značajne razlike između skupina ispitanika, jesu varijable upravljanja zračnom strujom. Takvi rezultati na respiracijsko-fonacijskim varijablama govore nam o kvalitetnijem načinu foniranja i kvalitetnijem raspoređivanju zračne struje kod osoba tečnog govora. Ova analiza također je pokazala velike mogućnosti metode elektroglotografije, odnosno, njezinu praktičnu uporabu uz neinvazivno ispitivanje pacijenata te istovremenu procjenu fonacijskih i laringealnih vrijednosti glasa, uporabu u terapiji (slušna i vizualna povratna sprega) i dijagnostici.

elektroglotografija ; mucanje odraslih ; fonacija glasova ; laringealni i akustički parametri ; dijagnostika i terapija

nije evidentirano