hrvatski

Interkulturalna uloga medija na primjeru Virovitičko-podravske županije

Promatrajući svijet u kontekstu Mc Luhanovog globalnog sela, interkulturalizam, potaknut velikim migracijama i kontaktima među kulturama, gospodarskom globalizacijom i razvojem komunikacijskih tehnologija, interkulturalnu komunikaciju stavlja u središte poslovnih, gospodarskih, znanstvenih i obrazovnih djelatnosti. S obzirom na činjenicu da je većina onoga što o manjinama naučimo najčešće proizvod medijski posredovane slike manjina i njihovih aktivnosti, mediji postaju ključni faktor u stravarnju ozračja boljeg razumijevanja, ali i pokazatelj su stupnja otvorenosti, demokratizacije i zrelosti društva Zauzimaući mjesto posrednika između onih koji manjine predstavljaju i onih koji o manjinama govore mediji znatno utječu na percepciju, stav i mišljenje o pripadnicima manjinskih zajednica. Rezultati međunarodnih istraživanja ukazuju da problematično (površno i negativno) medijsko predstavljanje nacionalnih manjina nije pojava samo u tranzicijskim zemljama, već da su slične pojave uočene u gotovo svim zemljama Europske Unije, dok nalazi domaćih istraživanja upućuju na postojanje politički dominantnih, politički marginaliziranih i kulturno dominantnih manjina na prostoru Republike Hrvatske. Pristup manjina medijima na prostoru Republike Hrvatske može se promatrati na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj, kroz pristup medijima na jezicima manjina i medijima na jeziku većine koji imaju sadržaje namijenjene manjinskim zajednicama. S obzirom na stupanj slušanosi i čitanosti, lokalni mediji imaju značajan utjecaj na promoviranje manjinskih kultura i promicanje intekulturalne komunikacije na područjima koja pokrivaju. Pritom uređivačka politika lokalnih medija, koja u najvećem broju slučajeva ovisi o statusu osnivača (jedinice lokalne samouprave-lokalni informativni centri ili privatni sektor-privatne komercijalne radiopostaje) ima gotovo presudnu ulogu u načinu prezentiranja kulture manjinskih zajednica. Medijska slika Virovitičko-podravske županije (s pet lokalnih radio postaja, dva županijska tjednika, i trima dnevnim novinama sa županijskim sadržajima zastupljenim na regionalnim stranicama) pruža solidan medijski prostor za različite mogućnosti prezentiranja sadržaja vezanih za manjinske zajednice. Mogućnost jačanja (na području Virovitičko-podravske županije još uvijek nedostatne) uloge medija u ostvarivanju interkulturalne komunikacije u velikoj mjeri ovisi o poticanju interkulturalne osjetljivosti i stjecanju interkulturalne kompetentnosti kroz usvajanje interkulturaknih stavova, znanja i vještina s ciljem boljeg razumijevanja većinske i manjinskih zajednica, što nužno implicira cjeloživotno interkulturalno obrazovanje u svim područjima koja su vezana za pitanja odnosa većinske i manjinskih zajednica.

mediji; nacionalne manjine; interkulturalna komunikacija; Virovitičko-podravska županija

nije evidentirano