crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 573057

Disertacija

Autor: Vegrin, Ljiljana
Naslov: Perivojno naslijeđe Crikvenice
( Park and Garden Heritage of Crikvenica )
Vrsta: magistarski rad
Fakultet: Šumarski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 13.12.
Godina: 2011
Stranica: 253
Mentor: Obad Šćitaroci, Mladen
Ključne riječi: Crikvenica; perivoji; naslijeđe; kulturni turizam
( Crikvenica; parks; garden; heritage; cultural tourism )
Sažetak:
Prvi vrt-perivoj u Crikvenici nastao je unutar zatvorenih zidina pavlinskog samostana na ušću rječice Dubračine u Crikvenici. Nastanak prvih javnih perivoja u Crikvenici usko je povezan s početcima razvoja turizma krajem 19. stoljeća. U sastavu Austro-Ugraske Monarhije i pod Ugarskim patronatom dalekovidni strani poduzetnici i domaći učeni Crikveničani, u doba kadaa se turizam javio kao moguća nova gospodarska grana, vrlo su rano shvatili da uređeni i njegovani javni prostori, prije svega perivoji, mogu bitno pridonijeti u veličanju Crikvenice kao kupališnog i turističkog odredišta na Sjevernom Hrvatskom Primorju. U svojevrsnom rivalstvu i kompeticiji između mađarskih ulagača i domaćeg Općinskog zastupstva, krajem 19. stoljeća s prvim kupalištima i zimskim ljetovalištima i hotelima, nastaju i prvi perivoji – kako privatni, tako i oni javnog karaktera. Perivoji u cjelini ili njihovi dijelovi od samoga njihova nastanka mnogostruko i često se koriste u turističkoj promidžbi – pisanim oblikom i slikom ili fotografijom i to sve do sredine 20. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata pa do drugoga desetljeća 21. stoljeća, trendovi se mijenjaju te se često u turističkom promicanju perivoji neznatno spominju tekstom, dok su više zastupljene fotografije javnih prostora i fotografije koje prikazuju prepoznatljiv obalni perivojni potez Crikvenice. Crikvenički perivoji nastali su planski, nasipavanjem obale, s ciljem da se poljepšanjem krajobraza oplemeni urbana sredina i sveukupna turistička ponuda grada. Prvi su turistički radnici i vrtlari, prilikom oblikovanja perivoja često koristili egzote i vazdazeleno bilje iz eumediteranskih dijelova svijeta, koje prevladava i danas, kako bi u promicanju turizma što više istaknuli dojam toplog juga. U nastojanju što bržeg stvaranja pejsažnog poteza i šetališta u hladovini drveća, nerijetko je dolazilo do preguste sadnje mladih stabala, te danas u perivojima kao spomen na takvo djelovanje nailazimo na gusto isprepletene krošnje koje onemogućavaju prodor svjetlosti u niže slojeve perivoja. Od početka nastanka prvih perivoja do danas, u većoj ili manjoj mjeri, perivoji u Crikvenici suočeni su sa zajedničkim problemom, a to je volja i želja da se novim perivojima oplemeni krajobrazna slika grada, i nedovoljna svijest o perivoju kao živom biću, koje živi i mijenja se te mu je za održanje i napredovanje potrebna neprekidna njega. Smišljeno nastao gradotvorni pejsažno-perivojni pojas – perivojni obalni potez, prepoznatljiv je u identitetu grada Crikvenice i kao takvog potrebno ga je sačuvati kao značajni krajobraz i vrijedno kulturno-povijesno naslijeđe u slici grada.
Projekt / tema: 054-0543089-2967
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Arhitektura i urbanizam
Upisao u CROSBI: bscitaroci@arhitekt.hr (bscitaroci@arhitekt.hr), 4. Ožu. 2012. u 20:02 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4