hrvatski

Geološki odnosi i strukturna analiza u zoni kontakta trijaskih i gornjokrednih naslaga područja Bučari u JZ Žumberku

Cilj ovog diplomskog rada je izrada geološke karte područja Bučari u JZ Žumberku u cilju definiranja karaktera kontakta između trijaskih i gornjokrednih naslaga u tom području. U geotektonskom smislu ovo područje predstavlja zonu kontakta između Unutarnjih i Vanjskih Dinarida, odnosno Supradinarika i Dinarika. Geološkim kartiranjem istraživanog područja utvrdilo se da njegov sjeverozapadni i istočni dio u največoj mjeri izgrađuju naslage trijaske starosti (od donjeg do gornjeg trijasa), ispod kojih su, kao njihova primarna stratigrafska podina, otkrivene i naslage pretpostavljene gornjopaleozojske starosti. Središnji i zapadni dio područja istraživanja izgrađen je od gornjokrednih naslaga. U istočnom dijelu istraživanog područja paleozojske (?) i trijaske naslage čine homoklinalnu strukturu, koja vjerojatno predstavlja erozijski ostatak sjeveroistočnog krila kilometarske antiklinale dinaridskog pružanja. Prema zapadu ova homoklina omeđena je reversnim rasjedom dinaridskog pružanja po kojem je dovedena u strukturni položaj iznad gornjokrednih naslaga. Terenski utvrđeni i interpretirani rasjedi su prema orijentaciji i kinematskim značajkama razdvojeni su u sljedeće setove: a) reversni rasjedi pružanja SZ – JI ; b) reversni rasjedi pružanja IJI – ZSZ, te c) rasjedi pružanja SI – JZ s horizontalnim, lijevim i desnim pomakom. Reversni rasjedi pružanja SZ – JI najvjerojatnije su formirani u okviru glavne deformacijske faze u Dinaridima tijekom paleogena. Reversni rasjedi pružanja IJI – ZSZ zabilježeni su u sjeverozapadnom dijelu područja istraživanja, gdje dovode gornjotrijaske dolomite u strukturni položaj iznad naslaga gornje krede. S obzirom na orijentaciju ovih rasjeda i njihove kinematske značajke, može se pretpostaviti da je formiranje ovih rasjeda povezano s kompresijom po pravcu S-J, odnosno tijekom glavne deformacijske faze u Alpama tijekom neogena. Rasjedi pružanja SI – JZ s horizontalnim, lijevim i desnim pomakom presjecaju ranije formirane reversne rasjede, što znači da je njihova aktivnost povezana s vjerojatno najmlađom tektonskom fazom u ovom području. S obzirom na njihove kinematske značajke najvjerojatnije su nastali kao rezultat transpresijskog polja naprezanja.

Žumberak; Kostanjevac; Bučari; donji tijas; srednji trijas; gornja kreda

nije evidentirano