hrvatski

Zastupljenost Hrvatske u svjetskim bazama podataka zemljinog toplinskog toka

U zadnjoj četvrtini 20. stoljeća skupila se dovoljna količina podataka o toplinskom toku za statističku obradu i značajnije globalne geofizičke i geološke interpretacije. S tim ciljem izrađivane su kompilacije koje su obuhvaćale sve veće prostore, a na kraju i cijelu planetu Zemlju. Zadnja kompilacija podataka gustoće toplinskog toka cijele Zemlje publicirana je, odnosno tiskana, 1976. godine (Jessop et al.). U tom radu ne spominje se niti jedan podatak s teritorija Hrvatske i drugih zemalja s područja bivše Jugoslavije. Ta kompilacija bila je temelj za izradu studije A new global heat flow compilation koja je prezentirana kao računalna baza podataka u World data centru (Pollack et al., 1991). Taj projekt imao je potporu U.S. National Science Foundation. Opis i analiza podataka te baze objavljeni su nekoliko godina kasnije (Pollack et al., 1993). Navedena računalna baza podataka sadrži podatke s 22.182 lokacije iz cijelog svijeta. Autori smatraju da su obuhvaćeni svi podaci publicirani u radovima zaključno s 1986. godinom. Naravno, u bazi su i mnogi, ali ne svi podaci publicirani u razdoblju 1987. - 1991. godine. Za pojedine zemlje broj informacija u bazi podataka je različit. Evo broja podataka za nekoliko nama geografski bliskih zemalja: Albanija 0, Austrija 58, Bugarska 97, Češka i Slovačka 245, Mađarska 28, Italija 108 i Rumunjska 257 podataka. S teritorija Hrvatske i ostalih zemalja s područja bivše Jugoslavije u toj bazi nema nijednog podatka. Od završetka izrade opisane računalne baze podataka objavljeni su brojni novi rezultati mjerenja Zemljinog toplinskog toka, a baza je softwar-ski zastarjela i ne odgovara današnjim potrebama. Zbog navedenih razloga je International Heat Flow Commission (IHFC), koja djeluje u okviru International Association of Seismology and Physics of the Earth's Interior (IASPEI), 1995. godine inicirala izradu Global Heat Flow Data Base (GHFDB). Koordinator projekta je Dr. Daniel Pribnow iz Hannovera kojem pomažu koordinatori za pojedine dijelove svijeta. Ova baza će sadržavati iste podatke kao i prethodno opisana, ali i mnoge druge, a moći će se pretraživati na raznolike načine. Na žalost, u malobrojnoj znanstvenoj literaturi u kojoj se opisuju geotermijske značajke područja Hrvatske postoji svega nekoliko radova u kojima se piše o gustoći zemljinog toplinskog toka, a koji za pojedine lokacije sadrže potrebne podatke za računalnu bazu podataka. Takvo stanje posljedica je gotovo nikakvog ulaganja u fundamentalna geotermijska istraživanja u nas. Po svemu sudeći izgleda da će Hrvatska i dalje po zastupljenosti u Svjetskoj bazi podataka toplinskog toka biti među nerazvijenim europskim zemljama. Nezastupljenost Hrvatske u navedenoj elektronskoj bazi podataka ili u drugim svjetskim bazama podataka znači također daljnju anonimnost hrvatske znanosti pa i anonimnost same Hrvatske. Zbog toga se ne bismo smjeli čuditi tome kada o našoj zemlji u svijetu neki ljudi, pa čak i znanstvenici ne znaju ništa ili su o nama, što je još gore, dobili samo negativne informacije.

geotermija; toplinski tok; baze podataka; Hrvatska

nije evidentirano