hrvatski

Vrijednost nalaza apoptoze u tumorima štitne žlijezde

Većinu zloćudnih neoplazmi štitne žlijezde čine dobro diferencirani karcinomi (papilarni i folikularni), koji su indolentnog biološkog ponašanja i dobre prognoze. U nekim slučajevima diferencirani karcinomi štitne žlijezde su nepovoljne prognoze iako u njima nije zamjećena anaplastična preobrazba. Budući da se samo na temelju histološke slike i kliničkih parametara koji su danas u upotrebi, ne može uvijek sa sigurnošću odrediti zloćudni potencijal tumora štitne žlijezde, nastoje se otkriti dodatni kriteriji u dijagnostici tumora, odnosno pokazatelji biološkog ponašanja. Danas se smatra da su čimbenici koji utječu na rast tumora, među kojima i apoptoza, dobri pokazatelji zloćudnog potencijala, stoga otkrivanje i praćenje apoptoze u tumorima štitne žlijezde može biti od kliničke važnosti. Ciljevi ovog istraživanja su utvrditi učestalost apoptoze u 10 uzoraka normalnog tkiva štitne žlijezde, 10 folikularnih adenoma, 10 papilarnih karcinoma bez metastaza, 10 papilarnih karcinoma s metastazama i u 10 folikularnih karcinoma te otkriti moguće razlike u pojavnosti apoptoze obzirom na histološku sliku ili kliničke pokazatelje (dob, spol, veličina tumora). Osim toga uspoređeni su i rezultati dobiveni stereološkim mjerenjima broja apoptotičkih stanica s rezultatima dobivenim brojanjem apoptotičkih stanica u 10 vidnih polja pri povećanju objektiva 40x. Prikupljeni materijal obrađen je uobičajenim načinom ; fiksiran je u 10% puferiranom formalinu, uklopljen u parafinske blokove, rezan na debljinu 5 m i obojen hemalaunom i eozinom. Svjetlosnim mikroskopom apoptotičke stanice prepoznate su na temelju njihove karakteristične morfologije i brojane su Weibelovim stereološkim testnim sistemom M 42 kako bi se odredile volumenske i numeričke gustoće te brojanjem apoptotičkih stanica u 10 vidnih polja pri povećanju objektiva 40x, analogno određivanju mitotskog indeksa. Apoptotičke stanice nađene su u malom broju u normalnom tkivu štitne žlijezde, folikularnim adenomima i diferenciranim karcinomima štitne žlijezde. Određivanjem volumenske gustoće nije nađeno statistički značajnih razlika između promatranih skupina (ANOVA F =1, 589 ; df = 49 ; p = 0, 194).Utvrđena je statistički značajno manja numerička gustoća apoptotičkih stanica u normalnom tkivu štitne žlijezde u odnosu na ostale promatrane skupine. Razlike numeričke gustoće između ostalih skupina su bez statističke značajnosti (ANOVA F = 3, 773 ; df = 49 ; p = 0, 010, “post-hoc” LSD test višestruke usporedbe 1:2 – p = 0, 004 ; 1:3 – p = 0, 003 ; 1:4 – p = 0, 038 ; 1:5 –p = 0, 002). Određivanjem apoptotičkog indeksa, odnosno broja apoptotičkih stanica u 10 vidnih polja pri povećanju objektiva 40x, nije nađeno statistički značajnih razlika između promatranih skupina (ANOVA F = 0, 289 ; df = 49 ; p = 0, 884). Povezanost intenziteta apoptoze s kliničkim pokazateljima (dob, spol i veličina tumora) nije utvrđena. U ovom istraživanju dobivena je statistički značajna povezanost između volumenske gustoće, numeričke gustoće i apoptotičkog indeksa (Pearson korelacija Vv:Nv r = 0, 834, p<0, 001 ; Vv:Ai r = 0, 492, p<, 001 ; Nv:Ai r = 0, 465, p = 0, 001). Ovim istraživanjem nisu nađene statistički značajne razlike u intenzitetu apoptoze između folikularnog adenoma, papilarnog i folikularnog karcinoma što znači da apoptoza nije dovoljno osjetljiv pokazatelj zloćudnog potencijala u diferenciranim tumorima štitne žlijezde.

Apoptoza; tumori štitne žlijezde

nije evidentirano