hrvatski

Kakva bi trebala biti nastava povijesti u demokratskoj Hrvatskoj?

Učenici četvrtog razreda gimnazije imaju nepovoljno mišljenje o nastavi povijesti što je utvrđeno anketiranjem školske godine 1997./98. Ovo nepovoljno mišljenje ne iznenađuje jer u reformiranoj nastavi povijesti u Hrvatskoj nisu riješena tri osnovna zadatka: interdisciplinarno definiranje odgojnih ciljeva (1), ostvarivanje didaktičkih inivacija (2) i restrukturiranje gradiva na temelju suvremene povijesne znanosti (3). Vijeće Europe poduzima niz mjera za unapređenje nastave povijesti u novoj Europi (održavanje skupova, tiskanje publikacija i dr.) u nastojanju da povijest pridonese većem razumijevanju, toleranciji i povjerenju među pojedincima i narodima. Slijedeći ovakve trendove i uvažavajući hrvatske specifičnosti, nastavu povijesti u Hrvatskoj valja usmjeriti prema znanstvenim rješenjima. Potrebno je istraživati prediktore uspješnosti učenja, uvoditi u nastavu više didaktičke sustave (programirana i problemska nastava) i otkrivati mogućnosti izmjene stavova učenika prema nastavi i samospoznaji. Autor članka je proveo didaktičke eksperimente koji su pokazali da je ovakav pristup moguć i da su postignuti rezultati dobri. Da bi se unaprijedila nastava, gradivo valja restrukturirati na temelju suvremene povijesne znanosti. Autor članka zaključuje da metodika nastave povijesti treba postati sintetska znanost interdisciplinarnog značenja sa razvijenom metodologijim, a u transferu znanja značajnu ulogu mora imati povijesna znanost.

nepovoljno mišnjenje; tri zadatka; tolerancija; povjerenje; interdisciplinarnost

nije evidentirano