hrvatski

Jezik i politika

U intervjuu vođenom povodom knjige "Jezik i nacionalizam" govori se o nizu tema. Prvo se pomoću paralela s engleskim i njemačkim jezikom objašnjava zašto u Hrvatskoj nije potrebno prevoditi filmove iz Srbije, Bosne i Crne Gore, te što je to policentrični jezik. Nakon toga se pokazuje da skandinavska jezična situacija nije identična s jezičnom situacijom na južnoslavenskim prostorima. Nadalje, objašnjava se zbog čega nisu potrebna nikakva tijela koja bi brinula za jezik. Kroatističko propisivanje, zabranjivanje i nametanje razotkrivaju se kao suprotno od znanstvenog pristupa jeziku i suprotno od demokratske jezične politike. Umjesto da opisuju upotrebu, kroatisti joj nameću, i na taj način ograničavaju u Hrvatskoj slobodu korištenja jezika. Dolazi do jezične cenzure, koju sprovode brojni lektori. U intervju se kritički analizira prijedlog Zakona o jeziku koji je Hrvatskom saboru uputila stranka Dragutina Lesara Hrvatski laburisti. Nadalje, govori se o prestižu engleskog jezika, o tome kako se i Hrvati rukovode prestižem engleskog jezika, pa samoinicijativno i dobrovoljno u svakodnevici koriste engleske riječi. Nisu, dakle, engleske riječi sebe nametnule, nego ih domaći govornici uzimaju i korištenjem prihvaćaju kao svoje. O pojmu jezične "čistoće" kaže se u intervjuu da je u lingvistici poznato da nijedan jezik nije čist i da nikada nije postojao nekakav čisti jezik. Zato se izraz "purizam" koristi u lingvistici pogrdno. U Hrvatskoj, međutim, u školskim udžbenicima se izmišljanje riječi i zamjenjivanje riječi sve više zahuktava. Tako se u školama umjetno pravi rascjep u jeziku između roditelja i djece, pravi se rascjep između djece i kulturne produkcije 20. stoljeća. U znanosti u svijetu se za cilj jezične politike kaže da treba sprečavati sukob unutar društva. A u Hrvatskoj jezična politika od 90-ih do danas umjetno pravi sukob unutar hrvatskog društva. U školama bi trebalo razvijati svijest da je varijacija u jeziku najnormalnija stvar i bogatstvo, i da nikada ne treba ispravljati jezik sugovornika. Neka svatko slobodno koristi riječ koju god želi. Znanost o jeziku kaže da je jezik prostor slobode, i da lingvisti opisuju kako ljudi koriste jezik. I povelja Ujedinjenih naroda kaže da je jezik prostor slobode, i garantira pravo svakoj osobi da se slobodno izražava na svom jeziku. Samo domaći jezikoslovci misle da jezik nije prostor slobodne, oni zabranjuju, propisuju, i tako rade suprotno i od znanosti i od povelje Ujedinjenih naroda.

sociolingvistika; jezična politika; nacionalizam; kroatistika; standardni jezik; preskriptivnost; purizam; jezična cenzura; lektoriranje; međusobna razumljivost; policentrični jezik; engleski; njemački; skandinavski jezici; hrvatski; srpski; bosanski; crnogorski; srpskohrvatski

Snimak radio-intervjua razdijeljen je u tri dijela, svaki dio traje 15 minuta.