Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj (CROSBI ID 46160)

Prilog u knjizi | ostalo

Mesarić Žabčić, Rebeka ; Perić Kaselj, Marina Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj // Kulturna dediščina industrijskih panog i industrijska kulturna baština / Černelić Krošelj, Ankica ; Jelavić, Željka ; Rožman, Helena (ur.). Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 2011. str. 286-300

Podaci o odgovornosti

Mesarić Žabčić, Rebeka ; Perić Kaselj, Marina

hrvatski

Žene i industrijska baština: primjer "Dalmatinke" Sinj

Svjedoci smo kako je najvećim dijelom dvadeseto stoljeće razdoblje tijekom kojeg su se žene izborile za niz političkih i socijalnih prava. Istovremeno to je stoljeće uspona i raspada tradicionalnih industrija. Broj žena, industrijskih radnica povećavao se od 1945. godine da bi 1990-tih značajnije počeo stagnirati, a često i opadati. Danas svjedočimo kolapsu tzv. tradicionalnih ženskih industrija poput tekstilne. Ovaj temat otvara široki raspon promišljanja rodnih, klasnih ideoloskih odnosa, mješavine tradicionalnih kao i spolno/rodnih odnosa i socijalističke ideologije kao i repatrijarhalizacije odnosa u neovisnim državama nakon 1990-tih godina. Predmet istraživanja je "Dalmatinka", tvornica tekstilne industrije iz Sinja, koja je hranila i izgradila ne samo grad Sinj, već i čitavu Cetinjsku Krajinu, te je proglašena najuspješnijim poduzećem u bivšoj državi i imala tržište diljem Europe i svijeta, a u kojoj su gotovo 80% bile zaposlene žene. Devedesetih godina prošlog stoljeća počinje agonija velike i profitabilne tvornice, a time i žena zaposlenih u "Dalmatinki". Cilj priloga je istražiti kako su Sinjanke kao tardicionalne, ali emancipirane i neovisne žene te kao zaposlenice u "Dalmatinki" pokušavale spriječiti zatvaranje tvornice koja je bila za njih mjesto rada, a ujedno i mjesto u kojem su ostvarena prijateljstva. Vremenski period je određen od početka osnivanja "Dalmatinke" do zatvaranja iste. Istraživanje se metodološki bazira na dostupnoj literaturi, analizi novinskih članaka, Internet stranica i intervjuima s ženama, bivšim zaposlenicama "Dalmatinke" različitog profila i statusa. Ispitat i analizirat će se ekonomski, socijalni i kulturni aspekti žena tijekom pojedinih vremenskih razdoblja provedenih u "Dalmatinki", kao i pozicija žena prilikom osnivanja i otvaranja tvornice, te pozicija žena danas, likvidacijom iste.

industrijska baština, industrijalizacija, tekstilna industrija, tržište, žene

nije evidentirano

engleski

Women and industrial heritage: the example of "Dalmatinka" Sinj

nije evidentirano

industrial heritage, industrialisation, textil industry, market, women

nije evidentirano

Podaci o prilogu

286-300.

objavljeno

Podaci o knjizi

Kulturna dediščina industrijskih panog i industrijska kulturna baština

Černelić Krošelj, Ankica ; Jelavić, Željka ; Rožman, Helena

Ljubljana: Slovensko etnološko društvo

2011.

978-961-6775-04-5

Povezanost rada

Demografija