hrvatski

Prilog Strategiji razvoja zračnog prometa u Hrvatskoj do 2030. godine

Analiza realizacije prometnog razvitka Hrvatske u sektoru zračnog prometa ukazuje na preoptimistične prognoze rasta zračnih luka i prijevoznika za oko 30 posto, dok je rast kontrole leta čak 58 posto veći od projekcije do 2010. godine. Od 2010. godine nadalje karakteristično je nepostojanje strateškog okvira razvoja hrvatskoga gospodarstva uključujući i prometnu komponentu, kao jednu od vitalnih infrastrukturnih pretpostavki razvoja. Civilno zrakoplovstvo podržava društveni i ekonomski razvoj gospodarstva na svim razinama. U posljednjem desetljeću industrija zračnog prijevoza pretrpjela je velike gubitke. Međutim, činjenica je da se na svjetskoj razini ona uspjela značajno oporaviti u 2010. godini. Slično se dogodilo i na hrvatskom zrakoplovnom tržištu u 2011. godini usprkos evidentnim problemima kontinuiteta gospodarske krize u Hrvatskoj. To ulijeva dodatni optimizam za perspektive oporavka hrvatskoga zrakoplovnog tržišta, koji je bio nešto sporiji, kao što je to slučaj i s europskim zrakoplovnim tržištem. Primjena opisanih pretpostavki restrukturiranja Croatia Airlines valja polučiti pozitivne pomake u 2012. i 2013. godini, zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju što će dodatno stimulirati rast potražnje na zrakoplovnom tržištu, od čega će nesumnjivo koristi imati i Croatia Airlines. Razvoj zračnog prometa u Hrvatskoj u razdoblju 2000-2010. godine i postojeće stanje može se nazvati: STRATEGIJA BEZ STRATEGIJE. Suprotni su primjeri rješenja koja su tijekom liberalizacije zračnog prijevoza u Europskoj uniji devedesetih godina prošlog stoljeća primijenile zemlje članice. Očigledno neodrživ je poslovni model u kojem svi sudionici u lancu vrijednosti posluju profitabilno (zračne luke, globalni distribucijski sustavi, proizvođači zrakoplova, opskrbljivači hranom...) osim onih koji izravno obavljaju usluge zračnog prijevoza putnika i tereta. Uz to neupitno je da kod prijevoznika, zračnih luka i kontrole leta postoji dodatni prostor za racionalizaciju i povećanje produktivnosti poslovanja. Stoga je potrebno restrukturirati cijeli lanac vrijednosti industrije zračnog prometa djelovanjem na svim razinama, uz odgovarajuću gospodarsku i političku podršku na državnoj razini. Sa stajališta zračnog prijevoznika, najvažniji zadatak je optimizirati poslovni model koji poštuje uvjete konkurencije, suradnje i održivog razvoja. Isti ciljevi se postavljaju i za hrvatske zračne luke odnosno kontrolu leta. Država kao javni ulagatelj i poduzetnik mora uspostaviti i provoditi dugoročnu sektorsku strategiju poslovanja i usklađenog razvoja cjelokupnog sektora zračnog prometa. Sukladno navedenim propisima za državne potpore i sudskoj praksi u Europskoj uniji nedvojbeno je da država postupa po načelu privatnog ulagača kada daje potpore jednom poduzetniku iz grupe koji su međusobno poslovno međuovisni, imajući pri tome dugoročni interes za cijeli sektor i poslovanje grupe. Naime, na isti bi način postupio i privatni vlasnik u istim uvjetima.

Zračni promet; Strategija prometnog razvoja; zračne luke; kontrola leta; Croatia Airlines

nije evidentirano