hrvatski

Povezanost polimorfizma DGAT1 gen lokusa i proteina mlijeka s proizvodnim i kvalitativnim odlikama kravljeg mlijeka

Laktacijske osobitosti u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu dijelom su razjašnjene strukturnim i funkcionalnom promjenama gena koji djeluju na fiziologiju mliječne žlijezde. Količina mlijeka u novim uzgojnim smjernicama često se izražava kroz količinu korisne tvari, prvenstveno mliječne masti i proteina u mlijeku. Otkrivanjem polimorfnih varijanti gena koji djeluju na fiziologiju mliječne žlijezde i njihovim povezivanjem s proizvodnim osobitostima u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu otvara se mogućnost dodatnog unaprjeđenja proizvodnih predispozicija jedinki i populacija, za što je posebno zainteresiran mljekarski prerađivački sektor. Cilj ovoga rada bio je determiniranje frekvencija polimorfnih alelnih varijanti αS1- kazeina, κ kazeina, β-laktoglobulina i DGAT1 gena te njihove interakcije sa istraženim laktacijskim kvantitativnim i kvalitativnim svojstvim u populacijama simentalca, Holsteina i smeđeg goveda u Hrvatskoj. Pretpostavka ovoga istraživanja je da kvantitativne i kvalitativne proizvodne osobitosti genotipova goveda koji se koriste za proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj značajno ovise o genetskom profilu dijela polimorfnih proteina u mlijeku odnosno odgovornih polimorfnih gena. Također, pretpostavlja se da će se razlike u količini i kemijskom sastavu mlijeka odabranih genotipova očitovati na razini polimorfizama DGAT1 gena, αS1- kazeina, β-laktoglobulina i κ kazeina. Istraživanje je provedeno na devet farmi na kojima su prikupljeni uzorci tkiva i proizvodni pokazatelji za 371 kravu pasmina simentalac, Holstein i smeđe govedo. Istraživanjem su praćeni pokazatelji količine i kemijskog sastava mlijeka tijekom prve tri laktacije. Uzorci mlijeka su prikupljani svakih trideset dana (AT metoda). Analiza kemijskog sastava mlijeka (udio mliječne masti i proteina u mlijeku) učinjena je infracrvenom spektrofotometrijom (HRN ISO 9622:2001). Od istraženih jedinki uzeti su uzorci dlake s korijenom, iz kojih je izolirana nukleusna DNA. Izolacija nukleusne DNA obavljena je korištenjem GenEluteTM Blood Genomic DNA kita (Sigma-Aldrich), a restrikcija amplificiranih fragmenata αS1-CN (620 bp), κ-CN (350 bp), β-LG (262 bp) i DGAT1 gena (411 bp) korištenjem NumCl, HinfI, HaeIII i CfrI restrikcijskih endonukleaza. U istraženim pasminama goveda utvrđeno je da je alelna B varijanta αS1-CN, odnosno BB genotip αS1- CN dominantan. Također je uočeno da je je alelna B varijanta β-LG, odnosno BB genotip β-LG dominantan. Kao dominantna varijanta κ-CN utvrđena je alelna A varijanta, a AB genotip bio je najzastupljeniji u populacijama simentalske i smeđe pasmine odnosno AA genotip u populaciji Holsteina. Zapažena je značajna dominacija polimorfne K alelne varijante DGAT1 gena u svim istraženim pasminama goveda. Genotip KA polimorfnog DGAT1 gena zapažen je kao najučestaliji u populacijama simentalske i smeđe pasmine, dok je u populaciji Holsteina KK genotip bio dominantan. Nije utvrđen značajan utjecaj polimorfnih varijanti αS1-CN na prosječnu proizvodnju mlijeka prve tri laktacije u istraženim pasminama goveda, premda krave Holstein i simentalske pasmine kojima je svojstven BC genotip αS1-CN ostvaruju veću proizvodnju mlijeka. Uočen je značajan pozitivan utjecaj BC genotipa αS1-CN na prosječni udio proteina u mlijeku u populaciji Holstein pasmine (P<0, 05), dok na udio mliječne masti utjecaj alelnih varijanti αS1-CN nije značajan. Nije utvrđen značajan utjecaj polimorfnih varijanti κ-CN na proizvodnju mlijeka, premda je u populacijama Holsteina i simentalske pasmine veća proizvodnja povezana s A odnosno kod smeđeg goveda sa B alelnom varijantom κ-CN. Također, nije zabilježen značajan utjecaj polimorfnih varijanti κ-CN na udio mliječne masti i proteina u mlijeku u istraženim pasminama goveda, premda je u populaciji Holsteina uočena određena pozitivna veza AA genotipa κ-CN na udio mliječne masti i proteina u mlijeku. U populaciji simentalske pasmine BB genotip κ-CN imao je pozitivan utjecaj na udio mliječne masti dok kod udjela proteina u mlijeku takav utjecaj κ-CN nije izražen. Utjecaj polimorfizma β-LG na visinu proizvodnje mlijeka istraženih pasmina nije značajan, premda je genotip AA β-LG u populacijama simentalske i smeđe pasmine vezan sa većom proizvodnjom mlijeka, a u populaciji Holstein pasmine genotip AB β-LG vezan je za veću prosječnu proizvodnju mlijeka u standardnoj laktaciji. Nije utvrđen statistički značajan utjecaj genotipa β-LG na udio mliječne masti i proteina u mlijeku istraženih pasmina goveda, premda je zapažena pozitivna povezanost genotipa BB β-LG sa udjelom mliječne masti i proteina u mlijeku. Istraživanjem nije utvrđen značajan utjecaj polimorfizma DGAT1 gena na visinu proizvodnje mlijeka i sadržaj mliječne masti i proteina u mlijeku. Krave Holstein i smeđe pasmine kojima je svojstven KK genotip DGAT1 gena ostvarile su najveću visinu proizvodnje mlijeka, dok su u populaciji simentalca najmliječnije bile krave AA genotipa DGAT1 gena. U populaciji Holstein pasmine zapažena je povezanost KK genotipa sa povoljnijim udjelom mliječne masti, dok je u populaciji simentalske i smeđe pasmine za povoljniji udio mliječne masti odgovoran KA genotip DGAT1 gena. Nije utvrđen značajan utjecaj polimorfizma DGAT1 gena na udio proteina u mlijeku, premda je uočen određni negativan utjecaj K alelne varijante DGAT1 gena na udio proteina u mlijeku.

genotip; DGAT1; β-laktoglobulin; κ-kazein; αS1-kazein; mlijeko; mliječna mast; proteini u mlijeku

nije evidentirano