hrvatski

Odlike proizvodnje ovčjeg mlijeka u Republici Hrvatskoj

Ovčarstvo je važna privredna grana u mnogim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatsko ovčarstvo ima stoljetnu tradiciju i temelji se na izvornim pasminama skromnih proizvodnih odlika. Iako je u Hrvatskoj glavni cilj proizvodnja ovčjeg mesa, prvenstveno janjećih trupova, ne treba zanemariti ni proizvodnju mlijeka koja u posljednje vrijeme postaje sve interesantnija. Cilj ovog rada je bio utvrditi odlike proizvodnje ovčjega mlijeka u Hrvatskoj, najvažnija uzgojna i proizvodna područja te odlike genotipova (pasmina) koji se primarno koriste za tu proizvodnu namjenu. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u Hrvatskoj se uzgaja oko 630 000 ovaca, a za proizvodnju mlijeka se koristi oko 10% ukupne populacije ovaca. Proizvodnja mlijeka primarno se temelji na paškoj ovci, istarskoj ovci i istočnofrizijskoj ovci, te u znatno manjoj mjeri na dalmatinskoj pramenki, creskoj ovci, krčkoj ovci, rapskoj ovci i travničkoj pramenki. Ovce se uglavnom muze ručno, a mlijeko se prerađuje u tvrde, punomasne ovčje sireve (Paški sir, Istarski sir, Krčki sir, Creski sir i dr.). Najveći broj proizvođača ovčjeg mlijeka nalazi se na otocima, (ponajviše na otoku Pagu), znatno manje na Braču, Krku, Cresu i Rabu. Na našim najvećim poluotocima, naročito u Istri, znatno manje na Pelješcu, ovce se također koriste i za proizvodnju mlijeka. Za razliku od navedenih područja, gdje je proizvodnja zasnovana na hrvatskim izvornim pasminama, u kontinentalnim područjima Hrvatske, prije svega u Bjelovarsko–bilogorskoj, Virovitičko–podravskoj i Požeško–slavonskoj županiji, za proizvodnju ovčjeg mlijeka koriste se istočnofrizijska ovca i travnička pramenka.

ovčje mlijeko; proizvodnja; paška ovaca; istarska ovca; istočnofrizijska ovca

nije evidentirano