hrvatski

Ateroskleroza i cerebrovaskularne bolesti

Svi oblici cerebrovaskularnih bolesti još uvijek su pogubni za suvremeno društvo. Moždani udar i dalje ostaje treći vodeći uzrok smrtnosti, slijedeći koronarne bolesti i rak, a prema rezultatima najnovijih studija, sve se više javlja i u mlađoj životnoj dobi (od 46-59 godina). Zbog ozbiljnosti zdravstvenih, ali i ekonomskih posljedica moždanog udara, u najnovije su vrijeme mnoga istraživanja usmjerena ka prevenciji. Na neke od poznatih pokazatelja povećanog rizika za nastanka moždanog udara poput životne dobi, spola ili pozitivne obiteljske anamneze, nije moguće izravno utjecati. U iste osobe često istovremno postoji više čimbenika rizika,a mnogi su od njih potencijalno promjenjivi. U ovu skupinu ubrajamo hipertenziju, srčane bolesti (naročito fibrilaciju atrija), dijabetes, hiperlipidemije, uričku dijatezu, asimptomatske stenoze karotidnih arterija, način prehrane, pušenje i alkoholizam. Najnovija istraživanja bave se intenzivno otkrivanjem novih skupina čimbenika rizika.Tako se povećani rizik od nastanka moždanog udara povezuje sve više s blagim oblikom hipertenzije, intolerancijom glukoze, fizičkom neaktivnošću, ali i srčanim bolestima (perzistentni foramen ovale, bolesti desnog atrija i srčanih zalistaka) i mikroalbuminurijom. Poremećaji enogene fibrinolize (povišenih vrijednosti tPA antigena) selektivno povećavaju rizik od cerebrovaskularne bolesti u odraslih muškaraca. U skupini žena mlađe dobi povišene vrijednosti antifosfolipidnih antitijela također upućuju na porast rizika od cerebrovaskularne bolesti. Povišene vrijednosti homocisteina u plazmi izravno utječu na pobol i smrtnost od cerbrovaskulatne bolesti i koronarne bolesti. Homocistein djeluje izravno na sustav zgrušavanja krvi kao i na endotel krvnih žila, dakle istovremeno na nastanak ateroskleroze i tromboze. Vrijednosti homocisteina u plazmi povećane su kod pušača, kod osoba muškog spola, rastu proporcionalno životnoj dobi, dok su niže u vegetarijanaca. Ateromi luka aorte povećavaju rizik ovisno o morfologiji plaka, kao i plakovima u mediji i intimi karotidnih arterija. Detekcija potencijalnih čimbenika rizika i dopler-sonografska dijagnostika patoloških promjena na intra i ekstra-kranijskim žilama nezaobilazni su u primarnoj prevenciji cerebrovaskularnih bolesti. Antiagragacijska terapija djelotvorna je u prevenciji TIA-e i moždanog udara u osoba visokog rizika, jednako kao i antikoagulansi u slučajevima fibrilacije atrija. Otkrivanjem čimbenika rizika moguća je rana prevencija, a time i značajna redukcija pobola, invaliditeta i smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti.

ateroskleroza; moždani udar; cerebrovskularne bolesti

nije evidentirano