hrvatski

Lexicon Latino-Illyricum / Pavao Ritter Vitezović. Sv. I. Prijeslik rukopisa

Hrvatska se dovukovska leksikografija može uvjetno podijeliti na dvije razmjerno velike skupine djela: jednoj pripadaju objavljeni rječnici, a drugu tvore oni neobjavljeni. Među pet velikih neobjavljenih rječnika, nastalih u rasponu od kojih stotinu i pedeset godina, od druge polovice 17. pa sve do početka 19. stoljeća, donedavno je pripadao i rukopisni latinsko-hrvatski rječnik Pavla Rittera Vitezovića "Lexicon Latino-Illyricum". Nastojeći izgraditi jedan književni jezik za sve Hrvate, Vitezović je godinama sastavljao veliki rječnik hrvatskoga jezika. Taj se je rječnik sastojao od dvaju dijelova: prvi je dio bio hrvatsko-latinski (u dva sveska), koji je na žalost izgubljen, a drugi latinsko-hrvatski, sastavljen na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, dakle oko godine 1700. Taj se rukopisni rječnik čuva u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu. Izdanje se Vitezovićeva "Lexicona" sastoji od ovih triju svezaka: 1. Prijeslik rukopisa, 2. Prijepis i obrada, 3. Hrvatsko-latinski rječnik. Ovo je prvi svezak, koji dakle sadržava prijeslik rukopisa. Posrijedi je svezak veličine 21 x 16 cm, koji se sastoji od 572 uvezana lista. Od toga je 566 listova obrojeno. Početak se obroja nalazi na šestome listu, dakle nakon pet neispisanih listova (bez obroja), a završetak na listu 566, nakon čega dolazi još jedan neispisan list (također bez obroja). Prema tome, raspored je neobrojenih (n.) i obrojenih (o.) listova ovaj: 5 (n.) + 566 (o.) + 1 (n.). Prije prvoga lista te iza posljednjega nalaze se predlist i zalist, a šivani je knjižni blok uvezan u tvrdi polukožnati ovitak. Rukopis je rječnika, za potrebe ovoga prijeslika presnimljen, te unesen u stroj, a potom je svaka tako dobivena stranica strojno obrađena. Temeljno se načelo te strojne obrade može sažeti ovako: sve ono što pojedinoj stranici pripada (uključujući mrlje, masnoću itd.), da bi se postigla što veća vjernost izvorniku, u prijesliku mora ostati, te se mora vidjeti dobro (uključujući i razliku između tamna i blijeda zapisa, koju dakle treba očuvati), dočim sve ono što stranici ne pripada, valja ukloniti. Iz prijeslika je Vitezovićeva rukopisnoga rječnika ispušteno prvih pet (neispisanih) listova te posljednji (neispisani) list, tako da ovo izdanje slijedi rukopisni obroj: započinje listom 1r, a završava listom 566v. Pri tome je strogo poštovana (prosječna) veličina listova koji tvore rukopisni svezak, tj. svaki list u ovome prijesliku ima visinu 21 cm, a širinu 16 cm. Na desnome se, dotično lijevome vrhu stranice u ovovme izdanju nalazi, u uglatim zagradama, prirediteljev obroj, i to paginacija – nasuprot folijaciji, koja je provedena u rukopisu. Rukopisnomu je rječniku pridodano i nekoliko dodataka: tzv. »ruža vjetrova«, rječnik hrvatskih osobnih imena, tumačenje hrvatskih osobnih imena, rječnik imena iz Svetoga pisma, rječnik dječjega govora, imenik planeta, bogova i junaka, rječnik uzvika, nazivlje brodova te nazivlje gljiva. Pogovor je prvomu svesku, u kojem se podrobno opisuje sam rukopisni rječnik, napisao prireditelj.

Pavao Ritter Vitezović ; Lexicon Latino-Illyricum ; hrvatski jezik ; latinski jezik ; rukopis

Budući da je posrijedi latinsko-hrvatski rječnik, osim hrvatskoga, tu je i latinski jezik.