crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 580758

Disertacija

Autor: Levanat-Peričić, Miranda
Naslov: Morfologija čudovišta i morfologija kulture. Klasični i judeokršćanski izvori eurocentrične slike čudovišta s posebnim osvrtom na postkolonijalni diskurs engleske književnosti
( Monsters Morphology and Culture Morphology. Classical and Judeo-Christian Sources of Eurocentric Monster's Picture with Special Reference to Postcolonial Discourse of English Literature )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 27.03.
Godina: 2012
Stranica: 336
Mentor: Marjanić, Suzana
Ključne riječi: postkolonijalna interpretacija; teorija čudovišta; mezopotamska književnost; starozavjetna predaja; antička demonologija; srednjovjekovno kršćanstvo; anglosaski imaginarij (Beowulf); postkolonijalni Shakespeare
( postcolonial interpretation; monster theory; Mesopotamian literature; Old Testament traditions; antique demonology; medieval Christianity; Anglo-Saxon imaginarium (Beowulf); postcolonial Shakespeare )
Sažetak:
Fenomenu čudovišnosti u ovom se radu pristupa kao obliku diskursa, a pod morfologijom čudovišnosti analiziraju se i dovode u uzajamnu vezu sastavnice koje tvore diskursivnu čudovišnost – tijelo, jezik, prehrana i stanište, odnosno porijeklo. Navedenim sastavnicama diskursa o čudovišnosti, glavna je odlika binarno ustrojstvo – čudovišni prostor ustrojen je kao rub svijeta suprotstavljen središtu ; čudovišna prehrana kao neljudska, a u ekstremnom obliku i ljudožderska ; čudovišni jezik od začetaka eurocentričnosti "barbarski" je jezik, bestijalan, nerazumljiv "nejezik" suprotstavljen jeziku kulturnog središta ; čudovišno tijelo je hibridno, otrovno, zarazno, vjerski nedisciplinirano ; dakle, suprotstavljeno homogenom biću, "čistom" u religijskom i etničkom smislu. U skladu s Cohenovom definicijom, znakovi se čudovišnosti iščitavaju kao prekomjernost (u višku ili nedostatku) u odnosu na vladajuću konstrukciju ljudskosti. Trag koji je na književne reprezentacije ostavio navedeni diskurzivni obrazac čudovišnosti, u ovom se radu prati od izabranih tekstova mezopotamske i zapadnosemitske (hebrejske i ugaritske) predaje, preko demonološkog antičkog nasljeđa srednjeg vijeka (Plutarh, Apulej, Augustin, Izidor), kroz simbiozu pretkršćanskog i kršćanskog monstruarija u anglosaskom srednjovjekovlju (Beowulf) te zaključno, s postkolonijalnom interpretacijom Shakespeareovih likova Shylocka Othella i Kalibana kao nositeljima čudovišnih stereotipova u elizabetanskoj drami.
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: mlevanat@unizd.hr (mlevanat@unizd.hr), 21. Svi. 2012. u 08:18 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4