hrvatski

Struktura temeljnih odrednica odnosa hrvatskih građana prema članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji

Odnos hrvatskih građana prema članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji i temeljne odrednice tog predmeta mjerenja – teorijski relevantni elementi iz područja utilitarnog, simboličkog i institucionalnog pristupa – u ovom se radu koncipiraju kao strukturalni model. Naglasak je smješten na izučavanje međusobne uvjetovanosti odrednica te načina na koji pojedine među njima u takvom postavu utječu na eurodispozicije domaće javnosti. U analizama je primijenjen statističko-analitički postupak modeliranja strukturalnim jednadžbama uz upotrebu podataka prikupljenih metodom ankete na probabilističkom i reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Hrvatske (N=1.005). Osnovna je pretpostavka da razmatranje razmjerno širokog spektra relevantnih faktora u terminima njihove međuzavisnosti doprinosi području istraživanja euroskepticizma na konceptualnoj, metodološkoj i empirijskoj razini. Rezultati analiza usmjerenih na testiranje strukturalno ustrojenog modela provizorno upućuju na opravdanost tih očekivanja. Hrvatski se građani pri pozicioniranju spram članstva zemlje u Europskoj uniji rukovode procjenom konkretnih gospodarskih i političkih učinaka članstva, uzimajući pritom u obzir kapacitet Unije da pridonese ostvarivanju tih ciljeva. U društveno-političkoj klimi u kojoj izostaje izrazita polarizacija javnog prostora oko eurointegracijskih pitanja, izravan je utjecaj vrijednosno-identitetnih faktora na eurodispozicije građana razmjerno slab. No, pokazuje se da su nacionalni identitet, strah od gubitka suvereniteta i kulturnog identiteta, kao i osjećaj europejstva, ipak relevantne eurodispozicijske pretpostavke, jer je procjena efikasnosti Europske unije i kalkulacija konkretnih učinaka članstva u Uniji djelomično utemeljena upravo na tim, simboličkim, faktorima. Indikacija prisutnosti razmjerno snažnih posredovanih utjecaja pojedinih odrednica, čiji je izravan utjecaj marginalan, ključni je nalaz, koji se u većini inozemnih i domaćih EU-studija posve zanemaruje. S obzirom na izvjesnost stupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, na kraju se naglašava važnosti kontinuiranog istraživanja odnosa građana prema EU, uz preporuke za rafiniranje konceptualnog i analitičkog pristupa kakav se ovim radom nastoji afirmirati.

Europska unija; eurointegracije; građani Republike Hrvatske; eurodispozicije građana; euroskepticizam; odrednice odnosa građana prema Europskoj uniji; strukturalni model; modeliranje strukturalnim jednadžbama

nije evidentirano