hrvatski

Povezanost socioloških i opće-zdravstvenih čimbenika s bruksizmom kod pripadnika hrvatske ratne mornarice

Svrha: Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti učestalost bruksizma kod pripadnika HRM-a i ispitati povezanost socioloških, demografskih, psiholoških te opće-zdravstvenih čimbenika s bruksizmom. Materijali i postupci: U istraživanju je sudjelovalo 1092 ispitanika, 107 žena i 985 muškaraca (20-60 godina). Korišteni su anketni upitnici, biokemijski i laboratorijski nalazi, Eysenck Personality Questionnaire (EPQ) te podaci prikupljeni kliničkim pregledom ispitanika. Jačina trošenja zuba mjerena je putem modificiranog indeksa po Pullingeru i Seligmanu. Stomatološki dio istraživanja uključivao je i pregled znakova i simptoma poremećaja žvačnog sustava prema dijagnostičkom protokolu za istraživanje temporomandibularnih poremećaja (DKI/TMP). Indeks bruksizma (IB) određen je na temelju rezultata triju zasebnih čimbenika (indeksa trošenja zuba, prijavljenog bruksizma te skupine dodatnih čimbenika koji su pokazali najveći utjecaj na trošenje zuba). Ispitanici s indeksom bruksizma većim ≥ 0, 317 (67 percentil) (n=353) uvršteni su u skupnu s bruksizmom, dok su preostali ispitanici činili skupinu bez bruksizma (n=739). Rezultati: Rezultati su pokazali kako su gingivne recesije, NKCL, impresije na jeziku, linea alba, bukalne ranice te Angle klasa II značajno zastupljenije u skupini s bruksizmom (p<0, 05). U skupini s bruksizmom značajno je veći postotak ispitanika sudjelovao u ratu, bio ranjavan, invalid ili imao psihičkih problema (p<0, 05) kao i imao probleme u obitelji i bio materijalno zadužen (p<0, 05) u odnosu na osobe bez bruksizma. Opće stomatološke varijable pokazale su najveću povezanost s bruksizmom (R2=0, 532). Što se tiče znakova i simptoma poremećaja žvačnog sustava značajnu pozitivnu povezanost (R2=0, 176) s bruksizmom pokazali su: osjetljivost zuba, bolovi TMZ-a i mišića te defleksija pri otvaranju. Utjecaj iskustava iz rata na bruksizam bio je (R2=0, 081). Bruksizam je značajno češći u ispitanika muškog spola i u starijim dobnim skupinama, kao i u vojnim u odnosu na civilne dužnosti (R2=0, 128). Što se tiče utjecaja socijalno psiholoških čimbenika problemi u obitelji, stres i vrijeme provedeno u HV bili značajno pozitivno povezani s povećanom vjerojatnošću bruksizma (R2=0, 080). Zaključak: Na temelju rezultata ovog istraživanja došli smo do zaključka kako bruksizam uistinu ima multifaktorsku etiologiju.

bruksizam ; trošenje zubi ; nekarijesne cerviksne lezije (NKCL) ; recesija gingive ; žvačni mišići ; temporomandibularni zglob (TMZ) ; stres ; EPQ test ; iskustva iz rata

nije evidentirano