Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Zlatorezni kôd ljepote u hrvatskoj tradiciji glagoljaške kulture (CROSBI ID 586661)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Marijanović, Stanislav ; Horvat, Jasna Zlatorezni kôd ljepote u hrvatskoj tradiciji glagoljaške kulture // 1. Međunarodni znanstveni simpozij Gospodarstvo istočne Hrvatske - jučer, danas, sutra / Mašek Tonković, Anka (ur.). Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012. str. 20-29

Podaci o odgovornosti

Marijanović, Stanislav ; Horvat, Jasna

hrvatski

Zlatorezni kôd ljepote u hrvatskoj tradiciji glagoljaške kulture

Glagoljaška kultura umnogome određuje hrvatsku kulturnu tradiciju, čini temelje njezina identiteta, a u novo doba pojačanog i ubrzanog globaliziranja postaje uporišnom točkom očuvanja dugostoljetne opstojnosti. Njezino bogato intelektualno i duhovno nasljeđe moguće je izučavati uporabom različitih metodologija i angažiranjem raznovrsnih znanstvenih disciplina. U ovome radu autori će se usmjeriti na zlatorezni kôd glagoljaške kulture prisutan u različitim variranjima njezinih izražajnih sredstava: počevši od likovnih odlika grafema, preko historiografsko-literarnih zapisa, pa sve do izgradnje sakralnih objekata. U promišljanjima zlatnoga reza držat će se definicije (Pejaković 2000, 17) po kojoj je zlatni rez „geometrijska proporcija ili razmjer koji zadanu dužinu dijeli tako da se njen manji odsječak odnosi prema većem kao što se ovaj veći odnosi prema cijeloj dužini“. U zaključku se potvrđuje uvodno izrečena pretpostavka kako je ljepota činila bitnu sastavnicu glagoljaške kulture, odnosno, izražajnosti u kojoj se „kanonska načela proporcija provedenih u formatu poštuju do vrhunca obzirnosti“ (Pejaković 2000, 125). Time će potvrditi i očitost zlatoreznog egzistiranja u hrvatskom srednjovjekovlju, dobu koje je prethodilo renesansi i njezinu oživljenom zanimanju za antičke tendencije stvaranja po zlatnome kôdu.

zlatni rez; ljepota; hrvatska tradicija; glagoljaška kultura; grafem; tipogram; knjiga; Bašćanska ploča; Spovid općena; sakralni objekt

Golden Ratio Inscribed Code of Beauty in Croatian Tradition of Glagolitic Culture. The Glagolitic culture is instrumental in defining the Croatian cultural heritage, whose identity is rooted in this very culture. In the modern age of intensified and accelerating globalisation, the Glagolitic culture has become the pivotal point of preserving this centuries-old heritage. This rich intellectual and spiritual heritage can be explored by using varied methodologies and by applying a range of scientific disciplines. This paper will focus on the gold-inscribed code of the Glagolitic culture, which is present in its different expressive means, from artistic features of graphemes, historiographic-literary works, to construction of sacral buildings. When considering the golden inscription, we will follow the definition (Pejaković 2000, 17) which states that the golden inscription is "the geometric proportion or scale that divides a given length in such a way that any smaller segment is related to the larger one as this larger segment is related to the whole length". The introductory assumption that ‘beauty’ was a crucial component of the Glagolitic culture is confirmed in the conclusion

engleski

Golden Ratio Inscribed Code of Beauty in Croatian Tradition of Glagolitic Culture

nije evidentirano

golden inscription; ‘beauty’; Croatian tradition; Glagolitic culture; grapheme; typogram; book; The Baška Tablet; Spovid općena; sacral building

nije evidentirano

Podaci o prilogu

20-29.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

1. Međunarodni znanstveni simpozij Gospodarstvo istočne Hrvatske - jučer, danas, sutra

Mašek Tonković, Anka

Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

978-953-253-106-0

Podaci o skupu

1. Međunarodni znanstveni simpozij Gospodarstvo istočne Hrvatske - jučer, danas, sutra

predavanje

17.05.2012-18.05.2012

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Ekonomija, Filozofija, Znanost o umjetnosti