hrvatski

Perivoj Gučetićeva ljetnikovca u Trstenom- od renesansnog perivoja do arboretuma: preobrazbe autohtonoga renesansnog predloška i njegov utjecaj na ladanjske perivoje dubrovačkoga područja

OPIS SADRŽAJA ISTRAŽIVANJA U DOKTORSKOJ DISERTACIJI 1. Prvo poglavlje – Uvod U uvodnom su poglavlju izneseni razlozi i poticaji odabira teme i predmeta istraživanja, jednoga od najstarijih, najcjelovitijih i nedvojbeno najvrjednijih hrvatskih povijesnih perivoja, još nedovoljno istraženog i upoznatog, a čiji spomenički ostaci sve brže propadaju i nestaju. Iz toga proizlaze i dva cilja kojima je bio usmjeren rad na ovoj disertaciji – prvi je, utvrditi razvojni tijek Gučetićeva perivoja i istaknuti njegove samosvojne odlike, a unutar skupine postojećih dubrovačkih perivoja razlučiti tipološke razlike i odrediti njihova ishodišta. Drugi je cilj znanstvenim pristupom oslonjenim na suvremenu europsku metodologiju zaštite i obnove povijesnih perivoja, utvrditi način i plan obnove perivoja kojim bi se očuvala njegova povijesno prepoznatljiva slika i naglasile njegove samosvojne značajke. U pristupu istraživanju pretpostavljene su tri hipoteze: 1. Povijesna cjelina Gučetićevih perivoja nastala je evolucijskim rastom kroz stilske etape i prostornim širenjem na veću površinu. Od ranorenesansne kompozicije u kasnorenesansnoj i baroknoj etapi razvija se izrazita jednoosna koncepcija, do danas prepoznatljiva osebujnost. 2. Samosvojnost Gučetićeva perivoja izražena je u nekoliko jedinstvenih osobina: jednoosna arhitektonska perivojna koncepcija, evolucijski razvoj kroz stilske etape prostornim širenjem perivoja, gaj s fontanom i potočićem, akvedukt – jedini u povijesti naše perivojne arhitekture i veliki, višestoljetni hrast koji je od inicijalne etape perivoja do kraja svoga životnoga vijeka polovicom 20. stoljeća zauzimao ključni položaj u kompoziciji perivoja. 3. Jednoosna kompozicija Gučetićeva perivoja ukazuje na odmak od uobičajene kompozicijske sheme dubrovačkoga renesansnog perivoja i s nekoliko sačuvanih perivoja izdvaja se kao tipološka različitost. U radu su korištene različite znanstvene metode prikupljanja i analize podataka svojstvene za područje arhitektonsko- perivojnih, povijesnih i prirodoslovnih istraživanja. Prikaz dobivenih rezultata osim opisno, prikazan je grafički na 22 kartograma. 2. Drugo poglavlje – Povijesna ishodišta kulturne baštine Trstenoga U drugom se poglavlju daje kratki povijesni pregled razvoja mjesta Trsteno, njegova naseljavanja, mijena koje su nastajale smjenom društvenih i političkih utjecaja te društvene, civilizacijske i kulturne razine njegovih stanovnika, dubrovačkih kapetana i pomoraca. Poglavlje je napisano s namjerom prikaza okruženja i konteksta u kojem 1494. godine nastaje Gučetićev ljetnikovac s perivojem, svojom vrijednošću nadograđen na već postojeće tradicijske osnove, što je kao takav pružao uzor i poticaje daljnjem razvoju života u mjestu. 3. Treće poglavlje – Istraživanje postojećega stanja U trećem se poglavlju navode, opisuju i analiziraju prirodopisna obilježja površina Arboretuma Trsteno kao okoliša povijesne cjeline Gučetićevih perivoja te danas postojeći povijesni perivoji Trstenoga, odnosno njihovi ostatci. Poglavlje je podijeljeno na dva podpoglavlja. U prvom podpoglavlju uz prikaz geološko-pedoloških i klimatskih obilježja izlažu se i analiziraju floristički sastav i vegetacijska obilježja te prostorni raspored autohtone vegetacije na površinama Arboretuma. S obzirom da je Arboretum osnovan na podlozi poljodjelskoga posjeda, utvrđeno je da su na najvećem dijelu njegove površine mozaično raspoređeni različiti antropogeni degradacijski stadiji, a vegetacija šuma razvijena je u obliku gajeva pod izravnim utjecajem čovjeka dok je šuma alepskoga bora do požara 2000. godine prekrivala gotovo sve površine zapuštenih starih maslinika. U drugom podpoglavlju podrobno se opisuje današnje stanje Gučetićeva perivoja uz ljetnikovac, Gučetićeva perivoja na Drvarici, perivoja vile Nardelli i ostataka nekadašnjega perivoja Benessa-Gradi-Resti. 4. Četvrto poglavlje – Istraživanje povijesne građe Poglavlje se sastoji od pet podpoglavlja u kojima se navode i komentiraju korišteni arhivski izvori te svi do sada objavljeni relevantni radovi o Gučetićevoj ladanjskoj cjelini i perivoju uz ostalu korištenu literaturu o dubrovačkim renesansnim perivojima kao i europskim perivojima od renesanse do 20. stoljeća. Kao vrijedan izvor navodi se i starija kartografska građa te zbirka starih razglednica Gučetićeva perivoja. 5. Poglavlje – Povijesni razvoj Gučetićeva perivoja Ovo poglavlje donosi zbirne rezultate istraživanja pisane građe i terenskih istraživanja Gučetićeva perivoja. Sastoji se od osam podpoglavlja koja obuhvaćaju razvojne, stilske etape od rane renesanse do konca 20. stoljeća. Na početku poglavlja predmet istraživanja postavlja se u povijesno-prostorni kontekst, prepoznaje se tip građevina i naselja u kojem je smješten te se povezuje s mogućim ishodištima i utjecajima. Zatim se raspravlja o pojavi Gučetića u Trstenome u 15. stoljeću i iznose podatci o ranorenesansnoj etapi gradnje ljetnikovca i perivoja 1494.-1502. godine, čiji je osnivatelj Ivan Marina Gozze. Kasnorenesansnu etapu perivoja obilježila su filozofsko-književna djela Nikole Vita Gozze, okupljanja dubrovačkih renesansnih mislitelja, a nadasve prisutnost Cvijete Zuzorić, dubrovačke renesansne pjesnikinje. Nakon potresa 1667. godine obnavlja se ljetnikovac i popratne građevine, a tijekom prve polovice 18. stoljeća Luka Rafaela Gozze proširuje perivoj u baroknom stilu, gradi veliku fontanu i akvedukt, sadi maslinike te proširuje i ojačava poljodjelsku djelatnost na posjedu. Tijekom druge polovice 19. stoljeća Baltazar Bassegli Gozze obnavlja perivojne partere u klasicističkom stilu, dodaje perivoju romantičarsko proširenje i unosi u sve prostore perivoja veliki broj novih, stranih vrsta uresnih biljaka. Početkom 20. stoljeća Vito Bassegli Gozze gradi na posjedu novi perivoj na Drvarici koji pripada tipu složenoga perivoja. Godine 1948. ladanjski posjed dolazi pod upravu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), mijenja se njegova namjena, otvara se za javnost kao arboretum i uspostavlja se istraživačka djelatnost. U tom se poglavlju utvrđuje kronološki slijed vlasnika i slijed stilskih mijena koji je popraćen kartogramima izrađenim na geodetskoj snimci perivoja. 6. Poglavlje – Vrjednovanje Gučetićeva perivoja Pripadnost Gučetićeva perivoja prostornom i vremenskom kontekstu razvoja europskih perivoja prikazana je na osnovi sažetoga povijesnog pregleda gdje se u ozračju pojedine stilske etape ukazuje na postojeće analogije, veze i moguće izvore ili se ističe njihovo nepostojanje. 7. Poglavlje – Potvrda postavljenih hipoteza – Rasprava Na početku postavljene tri hipoteze u ovom se poglavlju kroz raspravu dokazuju i potvrđuju. Odnos Gučetićeva perivoja i istodobnih, sličnih perivoja u Italiji i drugim europskim zemljama procjenjuje se u tri podpoglavlja u kojima se raspravlja o općim odlikama renesansnoga perivoja, o autohtonim odlikama dubrovačkoga renesansnog perivoja i dokazuju samosvojne odlike Gučetićeva perivoja. Kroz raspravu se također kritički procjenjuje postojeća literatura. Analizom usporedbe Gučetićeva perivoja s drugim dubrovačkim perivojima uočene su tipološke različitosti i utvrđena su dva svojstvena tipa renesansnih perivoja čiji se razvojni nizovi mogu pratiti od konca 15. do konca 16. stoljeća. 8. Poglavlje – Obnova Gučetićeva perivoja Nakon pregleda teorijskih polazišta za obnovu i zaštitu perivoja kritički su razmatrane obnove povijesnih perivoja u Europi i Hrvatskoj da bi se istakli mogući uzori za obnovu. Na osnovi kartograma razvojnih, stilskih etapa perivoja izveden je povijesni predložak perivoja uz ljetnikovac i perivoja na Drvarici. Njihovom analizom postavljene su mogućnosti obnove perivoja i iznesen podrobni plan obnove oba perivoja i napose obnove biljaka u perivoju. 9. Poglavlje – Arboretum Trsteno – Prenamjena Gučetićeva ladanjskog posjeda U poglavlju se usporednim prikazom utemeljenja i razvoja Arboretuma Trsteno s povijesnim razvojem arboretuma u svijetu, određuje njegov tip i položaj među drugim domaćim i stranim arboretumima. Utvrđuje se pomak i promjena cilja, uloge i zadataka arboretuma od prošloga stoljeća do današnjih dana kad su u svijetu postavljena razrađena i prihvaćena teorijska polazišta za strategije djelovanja suvremenih arboretuma. Nadalje se definira razvoj samosvojnoga usmjerenja Arboretuma Trsteno oslonjenoga na osnove njegova povijesnog razvoja iz kojih proizlaze i mogućnosti obnove povijesnih i prirodnih površina Arboretuma. 10. Poglavlje – Zaključak U zaključku se sažimlju rezultati istraživanja i analiza, a izdvajaju doprinosi disertacije u poznavanju razvoja i tipologije dubrovačkog renesansnog perivoja te jedinstvenih i samosvojnih obilježja Gučetićeva perivoja.

Gučetić ; renesansni vrt ; arboretum ; transformacija ; Dubrovnik

nije evidentirano