hrvatski

Zdravstveni, ekonomski i ekološki učinak aditiva prirodnog zeolita u tovu svinja

Istraživanje je provedeno na svinjogojskoj farmi u zimsko-proljetnom razdoblju. U tovilištima, kroz 135 dana, tri skupine svinja (n=440) u tipu Seghers hibrida, držane su u istovjetnim uvjetima, a razlika među njima odnosila se na dodavanje aditiva, komercijalnih preparata prirodnih zeolita, u njihovu hranu i gnoj. Zeofeed je u Pokusnoj skupini 1 umješavan u hranu u udjelu od 3%, a ZeoClean u Pokusnoj skupini 2 posipavan po rešetkastom podu u količini od 0, 4 kgm-2. Cilj istraživanja bio je vrednovati povezanost dodavanja aditiva u hranu i gnoj s učinkom na ekološke promjene, procjenom ambijentalnih uvjeta u nastambama i svojstava tekućeg gnoja, zatim s ekonomskom isplativošću, ocjenom proizvodnih pokazatelja i kvalitete mesa te zdravljem tovljenika. Rezultati mjerenja mikroklimatskih pokazatelja, temperature, vlage i brzine strujanja zraka nisu se značajno razlikovali između skupina, ali se značajno promijenila koncentracija amonijaka i prašine u zraku, pa se na osnovi toga može zaključiti da se ambijentalni uvjeti u tovilištima pokusnih skupina značajno razlikuju od kontrolne skupine. Naime, koncentracija štetnog amonijaka značajno (p<0, 05) se smanjila u zraku Pokusne skupine 1 za prosječno 13, 9%, i Pokusne skupine 2 za 27, 9%. Istovremeno, koncentracija ukupne prašine u zraku značajno se (p<0, 05) povećala za prosječno 19, 0% u Pokusnoj skupini 1 i 128, 5% u Pokusnoj skupini 2. Dodavanje hranidbenog aditiva Zeofeeda i zootehničkog ZeoCleana utjecalo je na kemijska svojstva gnoja. Smanjile su se značajno (p<0, 05) koncentracije amonijeva iona za oko 7, 5% u Pokusnoj skupini 1 i za 21, 1% u Pokusnoj skupini 2. Također su zabilježena i smanjenja nitrit i nitrat iona u pokusnim skupinama, spojeva dušika koji nastaju oksidacijom amonijeva iona. Pokusne skupine se značajno razlikuju od kontrolne skupine, ali isto tako i međusobno. Sličan zaključak odnosi se i na koncentraciju suhe tvari u tekućem gnoju, kao i na njezin anorganski dio. U kontrolnoj skupini koncentracija suhe tvari iznosila je prosječno 6, 36% i značajno (p<0, 05) se povećala na 7, 80% u Pokusnoj skupini 1 i 9, 47% u Pokusnoj skupini 2. Rezultati za pokazatelje BPK5 i KPK-Mn pokazuju da je došlo i do smanjenja organskog opterećenja u pokusnim skupinama, iako ne značajnog. Vidljivo je da su aditivi poboljšali gnojidbenu vrijednost, da nisu utjecali na fizikalna svojstva gnoja i da su značajno utjecali na smanjenje emanacije amonijaka u zrak nastambi. No, istovremeno se značajno povećalo vitlanje prašine u zrak te je dokazana statistički značajna povezanost (p<0, 05) između koncentracije amonijaka u zraku i amonijeva iona u gnoju, kao i koncentracije ukupne prašine u zraku i koncentracije suhe tvari u gnoju. Zdravstveno stanje tovljenika iskazano kroz pobol i pomor pokazuje da su pobol i pomor bili najviši u Pokusnoj skupini 1, 20, 2% i 8, 7%, zatim nešto niži u Kontrolnoj skupini, 17, 0 % i 5, 7%, i najniži u Pokusnoj skupini 2, 15, 9% i 5, 7%. Najuočljiviji pokazatelj ekonomske isplativosti tova, dnevni prirast tovljenika, u odnosu na kontrolu bio je najveći u Pokusnoj skupini 2, a zatim u Pokusnoj skupini 1. Povećanje je iznosilo 4, 8% odnosno 1, 4%. Povezanost između dodanog aditiva u hranu i tekući gnoj s kvalitetom mesa, vrednovanjem kemijskih pokazatelja u mesu, pokazuje da je kvaliteta mesa tovljenika iz Pokusne skupine 1 bila najbolja, da ju je slijedila kvaliteta mesa tovljenika iz Pokusne skupine 2 u odnosu na kontrolnu skupinu. Statistički značajna razlika (p<0, 05) s obzirom na kvalitetu mesa odnosi se na veći udio bjelančevina i kolagena te manji udio masti. Isti redoslijed slijedila je i mesnatost, udio mišićnog tkiva u svinjskim polovicama. U Pokusnoj skupini 1 iznosila je 60, 42% pa su svinjske polovice iz te skupine svrstane u S klasu, dok su Pokusna skupina 2 s 59, 57% i Kontrolna skupina s 59, 24% udjela mišićnog tkiva svrstane u E klasu. Razmatrajući ekološke, zdravstvene i ekonomske pokazatelje uspješnosti tova proizlazi da je povezanost učinka hranidbenog aditiva Zeofeed u Pokusnoj skupini 1 s poboljšanom kvalitetom mesa i prirastom najznačajnija. Apliciranje po rešetkastom podu zootehničkog aditiva ZeoClean, u Pokusnoj skupini 2, povezuje se s poboljšanim okolišnim čimbenicima, kvalitetom zraka i kvalitetom tekućeg gnoja. Proizlazi da je učinak komercijalnih aditiva, prirodnih zeolita s velikim udjelom klinoptilolita, bio parcijalan, dodatak hrani opravdao je ekonomsku isplativost, a dodatak gnoju ekološku opravdanost. Učinak aditiva na zdravlje tovljenika je slojevit. Moglo bi se zaključiti da bi istovremena upotreba aditiva, u hranu i gnoj, bila zdravstveno učinkovitija, međutim tu svakako treba ukazati na važnost formulacije aditiva. Praškasti zeolit, iako najpovoljniji zbog velike adsorptivne površine, nije najprikladniji radi nastajanja prašine u zraku, koja je i zdravstveno i ekološki upitna.

prirodni zeoliti; aditivi; tov svinja; mikroklima; tekući gnoj; zdravlje; proizvodna svojstva

nije evidentirano