hrvatski

Dimenzije etnocentrizma i sociopatska agresivnost kao prediktori stavova prema nacionalnim manjinama

U radu se nastoji utvrditi (1) doprinos dimenzija etnocentrizma i sindroma sociopatske agresivnosti u predikciji rezultata stavova prema nacionalnim manjinama i (2) utjecaj spola ispitanika na latentnu konfiguraciju dimenzija etnocentrizma i sindroma sociopatske agresivnosti. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 368 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a 63 posto bilo je ženskog spola. Faktorskom analizom skale etnocentrizma od 17 čestica ekstrahirane su tri latentne dimenzije: nacionalna afektivna vezanost i samožrtvovanje, nacionalna isključivost u socijalnim interakcijama te osjećaj nacionalne superiornosti i pristranost. Sociopatska agresivnost mjerena skalom od 8 čestica (SPA-1) pokazala se jednodimenzionalnim faktorskim konstruktom. Prostor stavova prema nacionalnim manjinama mjeren je skalom percepcije nacionalnomanjinske prijetnje i ekskluzionizma (5 čestica) te skalom nacionalnomanjinske kulturne autonomije i inkluzionizma (5 čestica). Obje skale za mjerenje stavova prema nacionalnim manjinama pokazale su se jednodimenzionalnim faktorskim konstruktima. Niska, premda statistički značajna, negativna korelacija između negativnog stava prema nacionalnim manjinama i davanja potpore nacionalnomanjinskim pravima (r= -0, 24), ukazuje da se u pozadini nacionalnomanjinskog ekskluzionizma i inkluzionizma nalaze različiti socijalnopsihološki mehanizmi. To drugim riječima znači da davanje potpore nacionalnomanjinskim pravima i slobodama ne mora nužno podrazumijevati postojanje tolerancije prema nacionalnim manjinama i vice versa. Rezultati multiple regresijske analize pokazali su da je oko 41 posto varijance percepcije nacionalnomanjinske prijetnje i ekskluzionizma objašnjeno prediktorskim varijablama, dok je svega 6 posto varijance nacionalnomanjinske kulturne autonomije i inkluzionizma objašnjeno prediktorskim prostorom definiranim dimenzijama etnocentrizma i sindroma sociopatske agresivnosti. Kao značajni prediktori percepcije nacionalnomanjinske prijetnje i ekskluzionizma pokazale su se sve dimenzije etnocentrizma i sociopatska agresivnost. Drugim riječima, u psihološkoj pozadini percepcije nacionalnomanjinske prijetnje i stavova o potrebi njihova isključivanja iz političkog i medijskog prostora nalazi se latentna struktura psihopatološkog nacionalističkog sindroma. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize pokazuju da psihopatološki nacionalistički sindrom u većoj mjeri izražavaju muški ispitanici.

etnocentrizam; sociopatska agresivnost; nacionalne manjine; studenti Sveučilišta u Zagrebu

nije evidentirano