hrvatski

Stanko Vraz u kontekstu povijesti Samobora

Preporodni pokret se osim u Zagrebu, kao centru političkih, društvenih i kulturnih zbivanja, razvijao i na hrvatskoj periferiji. Samobor je 1830-ih i 1840-ih bio jedno od kulturnih i političkih središta preporoditeljskog pokreta. Ferdo Livadić bio jedan je od nositelja tadašnjeg samoborskog kulturno - političkog života, okupljajući u svom krugu istaknute ilirske „prvake“, poput Ljudevita Gaja, Ljudevita Vukotinovića, Pavla Stoosa, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i dr. Osim Livadića, potrebno je istaknuti Aleksu pl. Praunspergera i rad samoborske Čitaonice, koji su činili bogat kulturni život malog samoborskog trgovišta. Osim kulturnog života, Livadić je bio nositelj političke narodnjačke struje, te je osigurao političku prevlast narodnjaka u Samoboru 1840-ih. Samoborski obrtnici i trgovci razvijali su samoborsko gospodarstvo, u kojem je osnovana staklana Osredek kao prva tvornica u Hrvatskoj. Revolucionarna zbivanja odrazila su se na samoborsko područje, posebice djelovanjem samoborske Narodne garde kao posebne (redarstvene) postrojbe. Samoborski poslanici sudjelovali su u radu Hrvatskoga sabora i Banskoga vijeća, te i na taj način podupirali preporodna nastojanja. Ovakve kulturne, političke i gospodarske prilike u Samoboru upoznao je Stanko Vraz. Takav Samobor prozvan je „gnijezdom ilirica“, a Vraz je bio jedan od njegovih istaknutijih „ptića“.

Stanko Vraz, Samobor, ilirski pokret.

nije evidentirano