hrvatski

Urbanističko-komunalne odredbe u srednjovjekovnom statutu Mošćenica

Među pedesetak jadranskih srednjovjekovnih gradskih statuta, po svome arhaičnome čakavskome hrvatskom jeziku gotovo je jedinstven Statut kaštela Mošćenica (začetak iz 1501., kodifikacija 1627., s dopunama do 1743.). Iako je opsegom nevelik, u pojedinim se njegovim odredbama navode i rudimentarna urbanističko-komunalna pravila, vjerojatno naslijeđena iz korpusa znatno starijega hrvatskoga običajnog prava. Tako se govori o održavanju javnih putova, protupožarnim mjerama, komunalnoj higijeni, opskrbi vodom, itd. U statutu se spominju i mnoge onodobne javne građevine: gradske zidine, gradska vrata 's ključem', crkve i kapele, 'pržun', 'bekarija', luka, mlinice, konobe... Utvrđuje se nedodirljivost kuće, a zabilježena je i regula o 30-godišnjoj dosjelosti pri stjecanju nekretnina, te pravo prvokupa za prve susjede.

srednjovjekovni statuti; Mošćenice; urbani razvoj; urbanističko zakonodavstvo

nije evidentirano