hrvatski

Implicitne teorije inteligencije studenata: Razlike s obzirom na profesionalne interese

Na uzorku od 394 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zagrebu, podjeljenih u šest skupina prema profesionalnim interesima po Hollandovoj teoriji (realistični, konvencionalni, istraživački, umjetnički, socijalni i poduzetnički) primijenjen je upitnik ITI-2011 (Đapo, Vranić i Zarevski, 2011) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U ispitivanju je korištena metoda prototipa i egzemplarna metoda. Metodom prototipa ispitane su osobine koje sudionici koriste prilikom opisivanja inteligentne osobe. Osobine su kategorizirane u tri vrste inteligencije prema Sternbergu (analitička, kreativna i praktična). Sudionici realističnih (48.42%), istraživačkih (48.86%), poduzetničkih (41.83%), umjetničkih (38.14%) i socijalnih profesionalnih interesa (37.97%) daju prednost osobinama iz kategorije analitičke inteligencije, dok sudionici konvencionalnih profesionalnih interesa (39.42%) daju prednost osobinama iz kategorije kreativne inteligencije. Metodom primjera potvrđen je stereotip o Einsteinu kao prototipu visoko inteligentne osobe kod većine sudionika (realistični, umjetnički, socijalni i istraživački profesionalni interesi). Dakle, rezultati pokazuju da sudionici imaju formirane implicitne teorije inteligencije. Različiti profesionalni interesi sudionika utječu na njihova poimanja inteligencije.

implicitne teorije inteligencije; metoda prototipa; metoda primjera

nije evidentirano