hrvatski

Vizualni i fonološki aspekt u prepoznavanju slova

Početno čitanje je proces uz kojeg se vezuju dva aspekta: vizualni rječnik i dekodiranje. Vizualni sustav osigurava ulazne podatke za oba aspekta. Stoga se nerijetko smatra da je vizualni osjet najvažniji za čitanje. Ovu pretpostavku opovrgava niz stručnjaka navodeći fonološke vještine kao one koje su presudne za čitanje. Nedoumice oko važnosti vizualnog i jezičnog povećava i činjenica da struktura jezika i pisma različito utječe kod npr. alfabetskih spram ideografskih jezika/pisama za vrednovanje ulaznih informacija. U alfabetskim jezicima/pismima, kojima pripada i hrvatski, obilježja ove veze i predviđanje čitanja ovise o transparentnosti, odnosno netransparentnosti i najčešće se sagledavaju kroz ulogu fonološke svjesnosti i poznavanja slova (Lyytinen i sur., 2007). Cilj je ovoga rada razmotriti značaj uspjeha na zadacima vizualnoga raspoznavanja i precrtavanja za poznavanje malih i velikih tiskanih slova te usporedba s podatcima o vrijednosti fonološke svjesnosti za poznavanje slova. Prema ovome cilju ispitano je 745 ispitanika zadatcima predČiP testa (Kuvač Kraljević i Lenček, u tisku) koji se odnose na vizualno raspoznavanje i precrtavanje te zadatcima fonološke svjesnosti (uključuju razine rime, sloga i fonema). Korelacija varijabli vizualnoga raspoznavanja i precrtavanja s poznavanjem slova je statistički značajna, ali vrlo niska (0, 13 ; p < 0, 01 i 0, 15 ; p < 0, 01). Suprotno tome, fonološka svjesnost visoko korelira s poznavanjem slova (0, 64 ; p < 0, 01 za velika tiskana slova i 0, 65 ; p < 0, 01 za mala tiskana slova). Podatci povezanosti vizualnih i fonoloških varijabli (0, 21 ; p < 0, 01) mogu se tumačiti kroz značajniji samostalni doprinos ovih varijabli za učenje slova i relativno mali zajednički udio. Svrha je rada usporedbom podataka o važnosti vizualnog i fonološkog za poznavanje slova davanje smjernica za određivanje poretka, važnosti i kvalitete predvještina čitanja, a s obzirom na podatke prema kojima je imenovanje slova pojedinačno najprediktivnija mjera početnoga čitanja (Lyytinen i sur., 2007). Dobiveni podatci bit će analizirani u pravcu razjašnjavanja veze jezika i pisma, a s obzirom na osobitosti koje postoje kod nas - značajke hrvatske latinice, dob polaska u školu, transparentnost jezika/pisma te činjenice da za vještinu čitanja nije dovoljna biološka osnova koja se temelji na nasljeđu. Aktivacija mozga za čitanje ovisi o sustavima koji se aktiviraju pojedinim zadatcima i koji nisu jednaki za različite jezike i pisma.

vizualni aspekt; fonološki aspekt; poznavanje slova; predČiP test

nije evidentirano