hrvatski

Mirovinski sustavi: kapitalno financiranje kao čimbenik socijalne sigurnosti

Knjiga je rezultat doktorskog istraživanja. U pretežnom dijelu predstavlja disertaciju obranjenu 7. prosinca 2011. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tekst je izmijenjen i dopunjen podacima sa stanjem na dan 31.01.2012. Knjiga cjelovito analizira privatne i javne oblike mirovinskih sustava i to kroz dvije prizme. Prvo, kroz prizmu povijesnog razvoja u svijetu i u nas, kako bi se utvrdila legitimnost postojećeg pravnog uređenja u kontekstu sustava socijalne sigurnost. Drugo, kroz prizmu problema u organizaciji mirovinskih sustava, posebno kapitalno financiranog oblika, kako bi se utvrdila primjerenost i učinkovitost postojećih normativnih rješenja. Knjiga je organizirana u pet cjelina. Nakon uvodnog dijela, u drugom dijelu se daje prikaz društvenih prilika i tijek povijesnog razvoja mirovinskih sustava. Obrađuju se privatni i javni oblici, naznačuju njihove glavne značajke i razlike. Povijesni prikaz prati razvoj sve do 21. stoljeća. Također obuhvaća i analizu razloga privatizacije javnih mirovinskih sustava kao i najnovije trendove u svijetu mirovina (poput automatskog podešavanja parametara u mirovinskom sustavu s obzirom na produženje očekivanog trajanja života i promjene broja osiguranika u odnosu na broj umirovljenika). U trećoj cjelini je na temelju povijesnog prikaza sistematiziran razvoj i glavna obilježja svih oblika privatnih i javnih mirovinskih sustava. Daje se pregled sustava s obzirom na nositelje upravljanja, pravno uređenje, obvezatnost sudjelovanja, osobni djelokrug, izvore i način financiranja, odredivost davanja, svrhu davanja, visinu davanja te oblike davanja. U radu je obrađena i problematika izloženosti svih oblika mirovinskih sustava pojedinim rizicima, kao i raspodjela tereta financiranja tih rizika. Knjiga također razmatra i mirovinske sustave u kontekstu koncepta socijalne sigurnosti (s posebnim naglaskom na kapitalno financirane sustave). Tijekom 2011. su dovršeni pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, pa knjiga ukazuje i na odgovarajuću pravnu stečevinu EU. Četvrto poglavlje se isključivo bavi kapitalno financiranim podsustavima određenih doprinosa (u Hrvatskoj tzv. II. i III. mirovinskim stupom). Prvo se obrađuje organizacijska struktura takvih sustava. Potom se razmatraju faktori o kojima ovisi visina mirovine: 1) razina uplaćenih doprinosa, 2) investicijski prinos, 3) troškovi sustava, te 4) očekivano trajanje života. Radi bolje preglednosti, razdvojeno se promatra faza akumulacije od faze isplate. Kao glavni rizik se ističe rizik prinosa, pa je posebna pažnja posvećena načinima upravljanja tim rizikom (modelima upravljanja imovinom mirovinskog fonda, te mjerama zaštite od negativnog i nedostatnog prinosa). Kod upravljanja imovinom mirovinskih fondova obrađena je problematika investicijskih pravila te organizacije portfelja. Nadalje, općepoznato je da troškovi sustava mogu značajno smanjiti iznos visine mirovine, pa je uređenju pitanja troškova također posvećena posebna pažnja. Peto poglavlje obuhvaća sintezu spoznaja i nudi nove smjernice za daljnje usavršavanje mirovinskog sustava, posebno kapitalno financiranih dijelova (u Hravstkoj II. i III. stupa).

mirovinski sustavi ; mirovinsko osiguranje ; mirovine ; kapitalno financiranje ; individualna kapitalizirana štednja

nije evidentirano