hrvatski

Specifičnosti pamćenja u shizofrenih osoba

Cilj ovoga istraživanje bio je usporediti rezultate shizofrenih osoba, osoba s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima i osoba s lezijama mozga različite lokalizacije kako bi se vidjelo postoje li neke osobitosti poremećaja pamćenja tipične za shizofreniju i, s druge strane, postoje li sličnosti deficita u shizofrenih osoba i u osoba s frontalnim i temporalnim lezijama koje bi indirektno potkrepljivale hipotezu o frontalnim i temporalnim abnormalnostima u shizofreniji. Također se željelo utvrditi jesu li odstupanja na testovima pamćenja shizofrenih osoba povezana s dužinom trajanja bolesti. U istraživanje je uključeno 50 osoba s dijagnozom shizofrenije, 50 osoba s temporalnim i frontalnim lezijama mozga, 50 osoba s lezijama koje ne uključuju temporalna i frontalna područja i 50 osoba s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima. U odnosu na osobe s temporalnim i frontalnim lezijama shizofrene osobe ponavljaju značajno niži broj riječi u prvom i trećem pokušaju učenja liste riječi, navode veći broj sinonima i sličnih riječi tijekom pokušaja učenja, imaju značajno veću razliku između broja znamenki ponovljenih unaprijed i broja riječi u prvom pokušaju ali gube značajno manje riječ pri neposrednom dosjećanju, tj. nakon dovođenja druge liste riječi u odnosu na peti pokušaj učenja liste riječi. Diskriminacijska analiza pokazala je da razlika između broja znamenki ponovljenih unaprijed i broja riječi ponovljenih u prvom pokušaju, te broj riječi izgubljenih pri neposrednom dosjećanju u odnosu na peti pokušaj učenja liste riječi značajno razlikuju ove dvije skupine. Nisu nađene značajne razlike između ovih dviju skupina na zadacima pažnje i radnog pamćenja, recentnog verbalno- logičkog pamćenja, u drugom, četvrtom i petom pokušaju učenja liste riječi, ukupnom porastu broja riječi tijekom pokušaja učenja, broju ponovljenih riječi iz druge liste, razlici u broju riječi ponovljenih u prvom pokušaju učenja prve liste i broju ponovljenih riječi iz druge liste, redoslijedu i organizaciji riječi, broju ponavljanja, konfabulacija i intruzija iz jedne liste u drugu, naveđenju sličnih riječi tijekom neposrednog i odgođenog dosjećanja, gubitku riječi pri odgođenom dosjećanju u odnosu na peti pokušaj učenja i u odnosu na neposredno dosjećanje kao ni u neposrednom dosjećanju složenog lika. U odnosu na osobe s lezijama koje ne uključuju temporalna i frontalna područja shizofrene osobe ponavljaju značajno veći broj znamenki unaprijed, gube značajno veći broj riječi pri odgođenom dosjećanju u odnosu na neposredno dosjećanje i u njih je razlika između broja znamenki ponovljenih unaprijed i broja riječi ponovljenih u prvom pokušaju značajno viša nego u osoba s lezijama mozga koje ne uključuju frontalna i temporalna područja. Diskriminacijska analiza pokazala je da jedino rezultat na zadatku pamćenja brojeva unaprijed razlikuju ove dvije skupine. Nisu nađene značajne razlike na testovima radnog pamćenja, verbalnog učenja, dugoročnog verbalnog pamćenja, recentnog verbalno-logičkog pamćenja i neposrednog dosjećanja složenog lika. U odnosu na osobe s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima shizofrene osobe imaju statistički značajno lošije rezultate na testu recentnog verbalno-logičkog pamćenja (lošiji ukupan rezultat na subtestu Logičko pamćenje), u neposrednom dosjećanju vidno prezentiranih sadržaja (CFT), ponavljaju značajno manji broj riječi u prvom, trećem i četvrtom pokušaju učenja liste riječi (AVLT), imaju značajno veću razliku između broja znamenki ponovljenih unaprijed i broja riječi ponovljenih u prvom pokušaju učenja liste riječi. Nisu nađene značajne razlike u drugom i petom pokušaju učenja liste riječi, pri neposrednom i odgođenom dosjećanju liste riječi, u broju ponovljenih riječi iz druge liste, opadanju broja riječi za vrijeme neposrednog i odgođenog dosjećanja, u razlici između broja riječi ponovljenih u prvom pokušaju učenja prve liste riječi i broja ponovljenih riječi iz druge liste, u redoslijedu riječi i subjektivnoj organizaciji liste riječi, a ni u broju ponavljanja, sinonima i sličnih riječi, konfabulacija i intruzija riječi iz jedne liste u drugu. Diskriminacijska analiza pokazala je da broj riječi ponovljenih u četvrtom pokušaju učenja liste riječi i razlika između broja znamenki povoljenih unaprijed i broja riječi ponovljenih u prvom pokušaju značajno se razlikuju skupine shizofrenih osoba i osoba s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima. Rezultati ovog istraživanja ne potvrđuju pretpostavku da je dužina trajanja shizofrenog poremećaja povezana s većim odstupanjima u broju upamćenih znamenki, elemenata iz priča, elemenata složenog lika i riječi, ali je nađena umjerena pozitivna korelacija između dužine trajanja boelsti i opadanja broja riječi pri odgođenom dosjećanju u odnosu na peti pokušaj učenja, razlike između broja ponovljenih riječi iz prve liste u prvom pokušaju i broja ponovljenih riječi iz druge liste i konfabulacija tijekom pokušaja učenja, neposrednog i odgođenog dosjećanja. Ovakav obrazac rezultata upućuje na mogućnost da se u shizofreniji radi o stabilnim deficitima pamćenja a da su s dužinom trajanja bolesti moguće neke suptilne promjene u procesima pamćenja. Izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama deficita pamćenja u shizofrenih osoba u odnosu na deficite u osoba s lezijama mozga limitirano je činjenicom daje osjetljivost primijenjivost testova za lezije različite lokalizacije izrazito niska. Dobiveni rezultati jasno pokazuju da su, unatoč visokoj heterogenosti rezultata, u shizofrenih osoba kao skupine izraženi deficiti radnog pamćenja, pamćenja priča, slušno-verbalnog učenja i u pamćenju elemenata složenog lika te da su naglašeni deficiti u inicijalnim fazama učenja a u jedne podskupine shizofrenih osoba i u dugoročnom verbalnom pamćenju.

shizofrenija ; pamćenje brojeva ; pamćenje priča ; slušno-verbalno učenje ; Rey-Osterriethov test složenog lika ; lezije mozga

nije evidentirano