hrvatski

Kako postati bugarskim banom? Lackovići, Himfi i Korođski u bugarskim krajevima šezdesetih godina 14. stoljeća

Služba bugarskog bana bila je među najvišim državnim službama u anžuvinskom Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu šezdesetih godina 14. stoljeća. Nastanak te službe povezuje se uz Ludovikovo osvajanje Vidinskog kraljevstva u proljeće/ljeto 1365. godine, povezanim s kraljevom politikom od kraja pedesetih do sedamdesetih godina 14. stoljeća prema Bosni, Srbiji, Vlaškoj, Bugarskoj i Osmanskom Carstvu. U radu se naglasak stavlja na pojedince koji su vršili tu službu, prvo kapetana (capitaneus civitatis et districtus Bidiniensis regni nostri Bulgariae), te potom bugarskih banova (banus Bulgarie). Prvi je područjem upravljao Benedikt Himfi. Potom je izbor pao na braću Dionizija i Emerika Lackovića, koje na tom položaju nasljeđuju braća Himfi, Benedikt i Petar. U to vrijeme dolazi i do promjene titule, iz kapetana u ban, što je povezano i s proširenjem područja kojim upravlja. Imenovanjem na zapovjednu funkciju na području Bugarskog banata Benedikt je utvrdio svoj položaj među magnatima Ugarsko- Hrvatskog Kraljevstva. Ladislav Korođski kratko je obnašao tu istu funkciju, no smjenjen je, iako nije upao u kraljevu nemilost, a njegov su položaj, kako se čini ponovno zajedno preuzeli Himfiji. Za vrijeme banovanja Himfija prestao je postojati Bugarski banat, pomirenjem kralja Ludovika sa Stracimirom. Potrebno je naglasiti da su Himfiji i Korođski izabrani su na funkciju bugarskog bana zbog svojih osobnih zasluga i sposobnosti, dok se u slučaju Lackovića, kao dodatan element pojavljuje i tradicionalna vjerna služba dinastiji Anžuvinaca. Za razliku od Lackovića, u slučaju kojih su članovi obitelji postali bugarskim banovima u razdoblju kada je snaga obitelji bila na vrhuncu, uspon Korođskih i Himfija donekle i započinje njihovim imenovanjem za bugarskog bana.

srednji vijek; Vidinsko kraljevstvo; Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo; bugarski ban; Lackovići; Himfi; Korođski

nije evidentirano