hrvatski

Pojavnost bakterija roda Campylobacter u pilećem mesu u maloprodaji Grada Rijeke

Cilj istraživanja: Bakteriološkom analizom određivalo se prisustvo bakterija roda Campylobacter u uzorcima pilećega mesa iz maloprodaje grada Rijeke. Zastupljenost dobivenih izolata uspoređiena je s izolatima iz uzoraka stolice ljudi oboljelih od kampilobakterioze. Ispitivala se osjetljivost na antimikrobne lijekove izolata iz pilećeg mesa, te je uspoređena s osjetljivošću izolata iz stolice bolesnika. Istraživanje je imalo preventivan značaj. Težilo se povezati konzumaciju kontaminiranog i termički nedovoljno obrađenog pilećeg mesa s pojavom kampilobakterioze u ljudi. Cilj je bio osjetljivost na određene antimikrobne lijekove iz izolata pilećeg mesa povezati s osjetljivosti kampilobaktera u ljudi, zbog mogućeg prijenosa rezistencije putem lanca prehrane. Materijali i metode: Tijekom 2011.godine bakteriološkom pretragom obuhvaćeno je 60 svježih pilića iz maloprodaje. Istovremeno je analizirana koža vrata kao jedna vrsta uzoraka, te mišić prsa kao druga vrsta uzoraka. Bakteriološka analiza izvršena je uobičajenim postupcima izdvajanja i identifikacije sukladno ISO normi za Campylobacter spp. Korišteni su i podaci o incidenciji kampilobakteroze u ljudi Laboratorija za crijevne infekcije (NZZJZ PGŽ). Uzorci stolice bolesnika obrađeni su standardnim bakteriološkim metodama. Kampilobakterima izoliranim iz pilećeg mesa, odnosno stolice bolesnika disk difuzijskom metodom ispitana je osjetljivost na 6 antimikrobnih lijekova: ampicilin, eritromicin, nalidiksičnu kiselinu, ciprofloksacin, gentamicin i tetraciklin. Kod svih izolata promatrala se distribucija po mjesecima te pojavnost ovisno o srednjim mjesečnim temperaturama. Brojčani podaci izraženi se apsolutnim i/ili relativnim vrijednostima. Korišteni su grafički prikazi i histogrami. Razina statističke značajnosti određena je na razini P ≤ 0, 05. Rezultati: Utvrđeno je prisustvo Campylobacter spp. u uzorcima svježih pilića s udjelom 31, 7 %. Pojavnost bakterija rodaCampylobacter u uzorcima kože vrata pilića bila je značajno veća nego iz uzoraka prsa (31, 7 % vs. 0, 3 % ; P<0, 001). Ukupan broj izolata C. jejuni iz pilećeg mesa značajno je veći od ukupnog broja izolata C. coli (78, 9 % vs. 21, 1 % ; P = 0, 001). C. jejuni se češće izolirao u mjesecima s višom temperaturom (R = 0, 881 ; P<0, 001), a za C. coli nema značajne povezanosti broja izolata i prosječne mjesečne temperature. Komparacijom s izolatima kampilobaktera iz stolice bolesnika C. jejuni također je učestalije izoliran od C. coli (P<0, 005) i više je bio zastupljen u ljetnim, toplim mjesecima (R = 0, 838 ; P<0, 001). Ispitivanje antimikrobne osjetljivosti C. jejuni iz pilećeg mesa pokazalo je njegovu najveću rezistenciju na tetraciklin (53, 3% izolata), koja je statistički najznačajnija u odnosu na ostale antimikrobne lijekove (P = 0, 001). C. coli je također pokazao najveću rezistenciju na tetraciklin, ali nije bila statistički značajnu (P = 0, 493). Sojevi C. jejuni izolirani iz pilećeg mesa pokazali su značajno veću rezistenciju na eritromicin i tertraciklin (P<0, 001), nego izolati iz uzoraka stolice bolesnika. Zaključak: U pilećem mesu prisutne su bakterije roda Campylobacter koje predstavljaju značajan rizik za pojavu kampilobakterioze u ljudi. Izolati kampilobaktera iz pilećeg mesa pokazali su najveću rezistenciju na tetraciklin, a iz uzoraka stolice bolesnika na ciprofloksacin, što ograničava njegovu primjenu u terapiji kampilobakterioze.

Pileće meso; Campylobacterspp.; antimikrobni lijekovi; rezistencija

nije evidentirano