Sindikat i radništvo u Hrvatskoj (1945.-1950.) (CROSBI ID 9495)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena)
Podaci o odgovornosti
Radelić, Zdenko
Barić, Nikica
hrvatski
Sindikat i radništvo u Hrvatskoj (1945.-1950.)
KPJ je osiguravši svoju diktaturu i kod osnivanja sindikata izgradila monopol u određivanju njegove uloge. Tradicionalna uloga sindikata u zaštiti članstva stavljena je u ovisnost o općim interesima društva. Zato je djelatnost karakteristična za predratne revolucionarne sindikate odbačena ili reducirana. Tako je zahtjev za smanjenjem intenzifikacije rada i zahtjev za skraćenjem radnog vremena uvođenjem sustava natjecanja praktično odbačen, intenzitet rada povećan, a radno vrijeme često se produžavalo. Isto je tako zanemarena borba za povećanje plaća. Međutim, s obzirom na naglu industrijalizaciju i socijalistički vrijednosni sustav, sigurnost radnog mjesta i socijalna zaštita su se povećali, iako je ostvarenje normativnog bilo ovisno o normalizaciji teškog gospodarskog stanja. KPJ je od sindikata očekivala i velik doprinos u masovnom prosvjećivanju zaposlenih, ali i u širenju komunističkog svjetonazora. Zapravo je KPJ pretvorila sindikat u paradržavnu organizaciju nametnuvši mu produktivističku ulogu u obnovi i proizvodnji. Osim preko sindikata, KPJ je i pomoću radničkih povjerenika nastojala ostvariti potpunu kontrolu proizvodnje te mobilizirati radnike na povećanju produkcije. Zapravo su radnički povjerenici trebali biti kontrolori privatnog sektora i produžena ruka KPJ i države, a manje zaštitnici radničkih prava i radničkog zakonodavstva. Oko uloge radničkih povjerenika izbio je spor u vodstvu KPJ. Hebrang se bojao da će miješanje u rad privatnih poduzetnika rezultirati padom proizvodnje, što bi ugrozilo opskrbu stanovništva. Iako je prevladala radikalna struja uloga povjerenika bila je uskoro zanemarena. Svedeni na agitatore, nakon nacionalizacije, koja je provedena u prosincu 1946., i potpunog marginaliziranja privatnog sektora, institucija radničkih povjerenika je ukinuta. Godine 1945. godine zabilježeno je pet štrajkova. Prvi je izbio potkraj kolovoza ili početkom rujna 1945. u kamenolomima na Braču. Štrajkaši su protestirali protiv lošeg položaja. Nasuprot uvriježenom mišljenju u historiografiji, između radničkih savjeta formiranih Uputom o osnivanju i radu radničkih savjeta državnih privrednih poduzeća potkraj 1949. i početkom 1950. i radničkih savjeta uvedenih Osnovnim zakonom o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva iz lipnja 1950. nije postojao izravni kontinuitet. Naime prvi radnički savjeti trebali su biti oblik okupljanja radnika koji bi svojom većom inicijativom pronalazili nove motive za povećanje proizvodnje. Tek za nekoliko mjeseci vodstvo KPJ došlo je na ideju da se preko radničkih savjeta ostvari stara Marxova ideja o odumiranju države i prebacivanju njenih funkcija izravno u ruke radnika.
Sindikat; Hrvatska; Komunistička partija Jugoslavije
nije evidentirano
engleski
Trade Union and Working Class in Croatia (1945-1950)
nije evidentirano
Trade Union; Croatia; Communist party of Yugoslavia
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Hrvatski institut za povijest
2012.
978-953-7840-09-9
313
Biblioteka Hrvatska povjesnica; Monografije i studije; 3/55
objavljeno