hrvatski

Dijagnostička i prognostička vrijednost srčanog proteina koji veže masne kiseline i BB izoenzima glikogen-fosforilaze u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom

Cilj rada. Utvrditi dijagnostičku i prognostičku vrijednost dvaju novih humoralnih biljega nekroze kardiomiocita, srčanog proteina koji veže masne kiseline (H-FABP, prema engleskom „heart fatty acid binding protein“) i BB izoenzima glikogen-fosforilaze (GPBB, prema engleskom „glycogen phosphorylase BB isoenzyme“) u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS), te usporediti sa standardnim biljegom, kardijalnim troponinom I (cTnI). Bolesnici i metode. U prospektivno istraživanje uključeno je 200 bolesnika s AKS-om, primljenih u Jedinicu intenzivnog liječenja (Zavod za Kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka) unutar 12 sati od nastupa boli u prsima. Akutni infarkt miokarda (AIM) je dijagnosticiran u skladu s trenutnim univerzalnim smjernicama. Osim praćenja niza standardnih kliničkih i laboratorijskih varijabli (dob, spol, čimbenici rizika, ranije srčane bolesti, vremenski interval od nastupa boli do prijama, rutinske laboratorijske pretrage), bolesnicima je određivan cTnI, H-FABP i GPBB, u uzorku krvi vađenom pri prijamu te nakon 3, 6, 12 i 24 sata. U svih bolesnika određena je krivulja serumske dinamike H-FABP-a i GPBB-a te uspoređena s dinamikom cTnI-a. Bolesnici su radi daljnje analize podijeljeni u dvije podskupine: a) bolesnike primljene unutar 3 sata od nastupa boli, b) bolesnike primljene nakon 3 sata od nastupa boli. Statistička obrada obuhvatila je određivanje ROC krivulje (ROC, prema engleskom „Receiver Operating Characteristics“) i površine pod ROC krivuljom (AUC, prema engleskom „Area Under the Curve“) za tri humoralna biljega (c-statistika), zatim određivanje senzitivnosti, specifičnosti, pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti H-FABP-a i GPBB-a te usporedbu s cTnI-om. Rezultati. Od 200 bolesnika s AKS-om 92 su primljena unutar tri sata od nastupa boli (46%), a 146 je imalo AIM (73%). Prosječna serumska dinamika H-FABP-a i GPBB-a bila je značajno brža od cTnI-a, s ranim vršnim vrijednostima nakon 3 sata od prijama, padom između 6 i 12 sati te normalizacijom nakon 24 sata, dok je vršna vrijednost cTnI-a bila prisutna nakon 12 sati, s blagim padom te povišenom vrijednošću i nakon 24 sata. Iako je rana senzitivnost H-FABP-a i GPBB-a viša u usporedbi sa senzitivnošću cTnI-a, značajno je viša samo za GPBB (40% prema 24%, p=0.045). Najveća senzitivnost postiže se istodobnom kombinacijom dvaju biljega, cTnI-a i GPBB-a (54%, p<0.001). Nakon 3 sata od prijama, senzitivnost sva tri biljega podjednako je visoka. Nadalje, cTnI pokazuje bolju senzitivnost u svim vremenskim intervalima u bolesnika primljenih nakon 3 sata od nastupa AIM-a. Sva tri biljega imaju visoku specifičnost i pozitivnu prediktivnu vrijednost. H-FABP i GPBB nemaju prognostičku vrijednost neovisnog prediktora smrti u bolesnika s AKS-om. Zaključak. Dodatna uporaba dvaju novih biljega, H-FABP-a i GPBB-a može poboljšati laboratorijsku dijagnostiku u ranoj fazi AKS-a te razlikovanje bolesnika s nestabilnom anginom od bolesnika s infarktom miokarda.

Akutni koronarni sindrom; Troponin; Srčani protein koji veže masne kiseline; Glikogen fosforilaza

nije evidentirano