hrvatski

Poissonova i Gaussova raspodjela radioaktivnog raspada

Gaussova (normalna) i Poissonova raspodjela imaju primjenu u fizici. Kroz uvodni, teorijski i eksperimentalni dio, prikazana je primjena tih dviju raspodjela, prije svega u području radioaktivnosti. Opisan je povijesni pregled radioaktivnosti, osnovi zakon koji opisuje radioaktivnost, alfa raspad i kemijski element americij (Am-241) koji koristimo u pokusu. Odrađena su tri pokusa pomoću radioaktivnog izvora. Alfa čestice se pomoću detektora bilježe na računalu. Rezultati mjerenja se obrađuju u softveru i prikazuju Poissonovom i/ili Gaussovom raspodjelom, ovisno o broju emitiranih čestica, čiji se broj određuje mijenjajući udaljenosti između detektora i radioaktivnog izvora. Ukoliko se radi o broju emitiranih čestica koji je manji od 20 unutar vremenskog intervala od 0, 1 s primjenjuje se Poissonova raspodjela. Kada detektor bilježi više od 20 čestica u istom vremenskom intervalu koristi se Gaussova raspodjela. Ako se znatno poveća broj čestica koje bilježi detektor, mora se uzeti u obzir tzv. „mrtvo vrijeme“ detektora jer u suprotnom nastaju pogreške u mjerenju i interpretaciji rezultata.

alfa raspad ; Gaussova (normalna) raspodjela ; Poissonova raspodjela ; mrtvo vrijeme detektora

nije evidentirano