hrvatski

Što molekule kažu o spužvama i školjkašima iz Lukine jame? Primjena molekularno-genetičkih metoda u biospeleologiji.

Molekularna biologija se od svih grana bioloških znanosti najbrže razvija. Metode molekularne biologije i genetike našle su primjenu u mnogim područjima biologije, ali i u svakodnevnom životu (npr. medicina, farmacija, forenzika). Razvoj DNA tehnologije doveo je do revolucije u našem poimanju evolucije i međusobnih odnosa živog svijeta. Tijekom speleološke ekspedicije „Lukina jama 2010.“ u odlaznom sifonu na dnu Lukine jame pronađeni su živi primjerci dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri), čime je utvrđena druga poznata populacija školjkaša u Lici te četvrta u Hrvatskoj. Van svih očekivanja, u istom je sifonu pronađena i populacija podzemnih spužvi. Jedina do sad poznata stigobiontna spužva na svijetu je ogulinska špiljska spužvica Eunapius subterraneus, a njene najbliže populacije žive na Velikoj Kapeli. Molekularno-genetička istraživanja, koja su u tijeku, pokazati će točan taksonomski položaj velebitskih populacija špiljskih školjkaša i spužvica, ali i druge informacije pohranjene u genetskom materijalu.

molekularno-genetičke metode; dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri; ogulinska špiljska spužvica Eunapius subterraneus; Lukina jama

nije evidentirano