hrvatski

Arheološka slika kasnosrednjovjekovnih groblja na prostoru sjeverne Hrvatske

Istraživanja kasnosrednjovjekovnih groblja u Hrvatskoj su veoma rijetka i slabo objavljena. Međutim, da bi stekli bolji uvid u svakodnevnicu srednjovjekovnog čovjeka multidisciplinarna istraživanja groblja tog perioda su nužna. U ovom radu su tako arheološki i antropološki analizirana groblja u Ivancu, Čepinu, Ivankovu, Nijemcima i Iloku. Prije same analize groblja prikazan je i odnos prema smrti, izgled i funkcija groblja te pogrebni običaji s prostora Europe, a zatim se prišlo detaljnoj analizi navedenih groblja s područja Hrvatske. Ustanovljeno je da ne postoje razlike u pogrebnom ritusu između zapadnog i istočnog dijela Hrvatske. Svim analiziranim grobljima zajednički je nedostatak nalaza u periodu druge polovice 13. i u 14. stoljeću. Nešto veći broj nalaza javlja se u 15. stoljeću, kada se pokojnici sve više pokopavaju u odjeći. U svim grobljima nalazi dijelova nošnje češći su u muškim a nakita u ženskim grobovima. I kod nalaza povezanih uz nošnju i kod nakita radi se o oblicima koji se javljaju kroz dugi vremenski period i koji se samo na temelju tipološke analize ne mogu datirati u uže vremensko razdoblje. Paleodemografska analiza pokazala je podzastupljenost djece na grobljima istočne Hrvatske. Prosječna doživljena starost je na većini lokaliteta viša kod muškaraca nego kod žena, te raste od starijih prema mlađim vremenskim periodima. Učestalost karijesa i alveolarnih bolesti na svim je lokalitetima relativno visoka što se može povezati sa prehranom baziranom na ugljikohidratima. Na temelju analize Schmorlovih defekata možemo zaključit da gradske populacije nisu bile izložene tolikom fizičkom stresu kao seoske i za svoje preživljavanje morale su uložiti manje fizičkog rada.

sjeverna Hrvatska; kasni srednji vijek; groblje; pogrebni običaji; arheološki nalazi; bioarheologija

nije evidentirano